Politika

Tri najveća izazova sa kojima će se nova Vlada Srbije suočiti i ključni trenutak koji ne sme da „prespava“

Foto: printskrin YT

Foto: printskrin YT

Srbija je nadomak nove vlade skoro pet meseci nakon održavanja parlamentarnih izbora. Imenovanjem mandatara do kraja nedelje, kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić, počeće završna faza u formiranju izvršne vlasti u kojoj će, kako sami ministri očekuju, biti puno posla. Osim toga što ta vlada treba da bude efikasna u rešavanju ekonomskih i energetskih izazova, ona treba da bude, smatraju stručnjaci, prozapadna kako bi potvrdila stav koji je Vučić izrekao pre nekoliko meseci – da će Srbija biti snažnija na evropskom putu. Neminovno je pak, da će se Srbija suočiti sa tri izazova – očuvanjem mira na Kosovu, doslednosti u odlukama prema Rusiji i bržim evrointegracijama.

„Trenutno se u Evropi usled samog rata u Ukrajini, iz temelja menjaju neke političke i geostrateške koncepcije i dolazi do nečega što bih nazvao geoatlanskom renesansom. I u tom smislu naravno, za samu vladu je dobro da ide u skladu sa vremenom, da prepozna ovo što se trenutno dešava i da ne prespavamo, kao što neki kažu pad Berlinskog zida“, kaže u razgovoru za Euronews Srbija Miloš Nikolić, glavni i odgovorni urednik portala „Talas“.

Svrstavanje uz evropski blok bitno je i zbog imidža Srbije, posebno otkako su nedavna dešavanja na Kosovu pokazala da pojedini zapadni mediji percipiraju Srbiju kao produženu ruku Rusije. Tako se i Njujork tajms pita koristi li Rusija Srbiju za izazivanje sukoba.
„Očekujem da kontinuitet Vučićeve dosadašnje politike, ne verujem da će on odstupiti ili smanjiti tu svoju proevropsku politiku. Takođe, ne mogu da kažem da može da se očekuje neki značajniji i ozbiljniji zaokret ka Evropi u smislu da se Srbija odmah uvesti sankcije Rusiji“, ističe Dušan Milenković iz Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative za Euronews Srbija.

Kadrovska rešenja u novoj vladi pokazuju da li će i koliko Srbija pojačati svoj evropski put. Pojedini ministri poput Aleksandra Vulina i Nenada Popovića taj pravac su dovodili u pitanje jer su predlagali preispitivanje daljih evrointegracija u cilju, kako su naveli, zaštite nacionalnih interesa. Vulin je dalje naveo i da nema bojeg načina da Srbija shvati da joj nije mesto u EU od politike poslanika evropskog parlamenta.

„Mislim da bi bilo suludo, ko god da sedi u vladi da vodi politiku kontra evro-integracija i dobrih odnosa sa ključnim zapadnim partnerima – pre svega mislim Amerikom“, dodaje Nikolić.
Proevropska politika vlade, naglašavaju stručnjaci bitna je i zbog ekonomije jer se najveća trgovinska razmena odvija sa zemljama Evropske unije, dok je iz te zajednice stiglo najviše donacija Srbiji.

Međutim, Vladimir Vuletić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u razgovoru za Euronews Srbija kaže da je naša zemlja i do sada imala proevropsku vladu u smislu strateškog kursa Srbije koji za cilj ima priključivanje EU. Ipak, kako kaže, iako dalji proevropski put u najvećoj meri zavisi od nas, isto tako zavisi i od okolnosti.

„Ono što je ključni problem na našem EU putu povezan je sa problemom Kosova i Metohije. Mislim da je to ključ za razumevanje sporosti Srbije tom putu jer taj nesporazum između Srbije, s jedne i EU sa druge strane, koja većinski podržava punu nezavisnost Kosova, jeste nešto što je ključna tačka spoticanja“, kaže Vuletić i nastavlja:
„S druge strane, mi nemamo mnogo alternativa oko drugog puta, pre svega geografski. I više od toga kulturno smo povezani sa Evropom i evropskim vrednostima. Ja se nadam da će se dogoditi neka vrsta kompromisa oko Kosova jer bi to dalo snažan vetar u leđa toj proevropskoj putanji“

Više možete pročitati OVDE.