Društvo

Srbija peta zemlja na svetu po brzini kojom ostaje bez stanovništva

FOTO: Envato elements/dotshock/ilustracija

FOTO: Envato elements/dotshock/ilustracija

<div class="storyLead mb-3 mt-1">Srbija je peta zemlja na svetu koja najbrže gubi stanovništvo, a procene Ujedinjenih nacija pokazuju da će do polovine ovog veka u našoj zemlji živeti skoro 20 odsto manje ljudi nego danas.</div> <div class="storyImage"></div>

Listu država u kojima se beleži najdramatičniji pad stanovnika predvode Bugarska, Litvanija, Letonija i Ukrajina, a među deset zemalja najviše pogođenih depopulacijom nalaze se i Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Moldavija, Japan i Albanija. Međutim, za dr Vladimira Nikitovića, naučnog savetnika u Institutu za društvene nauke, ova vest ne predstavlja iznenađenje – on podseća da se naša zemlja u poslednjih 10-15 godina konstantno nalazi među prvih pet ili deset država na svetu koje najbrže gube stanovništvo, zajedno sa Bugarskom, Hrvatskom, Makedonijom i zemljama na rubu Evropske unije.

„Podaci izneti u publikaciji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promene” koja je izrađena uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) pokazuju da se u protekle dve decenije broj stanovnika Srbije smanjio za milion i po, pa u našoj zemlji sada živi 6,7 miliona ljudi. Naši proračuni su da će se stanovništvo Srbije do polovine veka smanjiti za 1,4 miliona ljudi, odnosno za petinu. Uzroci su brojni i poznati: natalitet je dugotrajno nizak, očekivano trajanje života je među najnižim u Evropi, a zbog internih migracija opustošeni su brojni delovi zemlje. Mnogo veći problem od pada broja stanovnika je regionalna depopulacija – ako se nastave postojeći demografski trendovi, u zemlji će do 2050. godine živeti svega četiri ili pet miliona ljudi, a celokupno stanovništvo biće skoncentrisano u Beogradu i Novom Sadu. Ne samo metaforično, već stvarno. Procene pokazuju da će Beograd do sredine veka izgubiti 3,8 odsto stanovnika, ali će Vojvodina ostati bez petine svojih žitelja, a jugoistočna Srbija bez 40 odsto građana. Opusteće i rubovi zapadne Srbije, kao i brojna planinska područja. Dugoročne projekcije glase da će 18 od 25 oblasti u Srbiji do 2100. godine izgubiti više od polovine svog stanovništva”, objašnjava dr Vladimir Nikitović, koji je jedan od autora ove publikacije.

Više informacija možete pročitati OVDE.