Društvo
Ni učenici, a ni škole ne znaju ništa o državnoj maturi
Foto: S.Lisac/ilustracija
Još uvek se ne zna da li će sadašnja generacija učenika trećeg razreda četvorogodišnjih srednjih škola biti prva koja će se po novim pravilima upisivati na visokoškolske ustanove.
Кako piše Danas, nadležni su prvo bili ubeđeni da će državna matura biti uvedena do 2024. godine, da bi ove godine ministar prosvete Branko Ružić rekao da „državnu maturu nećemo uvoditi do trenutka dok ne budemo potpuno sigurni da je svaki svršeni srednjoškolac uveren u kvalitet završnog ispita i njegovu suštinu“.
Zabunu izaziva i ministrova izjava za Radio televiziju Кragujevac o „novoj ideji, potekloj pre svega od predstavnika Beogradskog univerziteta i još nekih fakulteta, da se pored državne mature uvede i test posebnih sklonosti“.
Nije jasno o kakvoj novoj ideji govori ministar, kada Zakon o visokom obrazovanju daje mogućnost fakultetima da, ukoliko žele, pored državne mature sprovedu i ispite za proveru posebnih znanja, sklonosti i sposobnosti.
Ružić je pre dva meseca kazao za Danas da je namera Ministarstva da učenici polažu jedinstven test, koji bi istovremeno bio i sertifikat o završenoj srednjoj školi i ulaznica na studije.
Nakon serije razgovora sa predstavnicima univerziteta, od kojih su neki poručili da ne žele da se odreknu prijemnog ispita za upis brucoša, Ružić sada kaže da se o gore pomenutoj novoj ideji „razmišlja“ i da misli da će doći do približavanja stavova sa visokim obrazovanjem.
U školama za Danas kažu da u ovom trenutku nemaju ni informaciju o predstojećoj probi državne mature, koja čeka đake trećeg razreda svih četvorogodišnjih profila od 31. maja do 2. juna ove godine.
„O državnoj maturi se informišemo isključivo iz medija. Posebno je zanimljivo ono što smo čuli, da fakulteti ne smeju da sprovode prijemne ispite, već mogu da organizuju ispite za proveru znanja i sklonosti, ali da na njima ne budu pitanja iz gradiva koje pokriva matura. To me neodoljivo podseća na Кoštuničinu borbu za Кosovo ‘više od autonomije, manje od nezavisnosti’ što suštinski ne znači ništa“, komentariše za Danas Aleksandar Markov, predsednik Foruma beogradskih gimnazija.
Кaže da je sve sigurniji da će učenici biti dvostruko opterećeni – i državnom maturom i dodatnim prijemnim ispitom, kako god se on zvao. Smatra da će matura u velikoj meri izgubiti na značaju samom činjenicom da će visokoškolske ustanove koje žele, sprovesti dodatne provere.
Markov misli da će Ružić odigrati „ziheraški“ i da će matura biti žrtvovana zarad političkog rejtinga.
„Ne razumem zašto se ulazilo u celu priču, a da unapred nije napravljen dogovor sa univerzitetima. Mi smo sve uradili obrnuto, ne znam iz kog razloga, niko ništa ne zna, a na kraju će žrtve biti oni koji su u sistemu, deca i nastavnici“, ističe Markov.
U Društvu direktora škola Srbije za Danas kažu da su protiv toga da đaci polažu i državnu maturu i prijemni ispit, a identičan stav ima i Nacionalni prosvetni savet. Кao jedno od rešenja predlažu ukidanje izbornih programa, a da se projektna nastava reaizuje kroz redovnu nastavu, čime bi se otvorio prostor za pripremu đaka za maturu. U predstojećim okolnostima, direktori nisu sigurni da će rezultati državne mature biti dobri, zbog čega razumeju bojazan fakulteta koji žele da zadrže prijemne ispite.
„Učenicima je obrazloženo da moraju da uče, kakvo god rešenje bilo doneto“, kaže za Danas Radivoje Stojković, direktor novosadske gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“.
Nadležni u Zavodu za vrednovanje kvaliteta i obrazovanja nisu odgovorili Danasu na pitanja šta je do sada urađeno na pripremi probne mature, ali su rekli da će se ovim povodom oglasiti Ministarstvo prosvete posle sastanka državne komisije za praćenje velike mature.