Društvo
Da li će Srbija i Crna Gora biti „dva oka u glavi“: Šta donosi novi predsednik
FOTO: YouTube Screenshot
Milan Krstić i Despot Kovačević s Fakulteta političkih nauka kažu da su odnosi Srbije i Crne Gore uvek – dvosmerna ulica. Krstić navodi da novoizabrani predsednnik Crne Gore Jakov Milatović ima dobru platformu, kad je ta tema u pitanju.
Krstić je, gostujući u specijalnoj emisiji N1, rekao da Milatovića čeka to da se snađe u izazovnim situacijama kakve su one kada se od njega traži radikalniji pristup. „Imali smo priliku da čujemo (skandiranje u štabu Milatovića tokom njegovog obraćanja) „slaviće se do nebesa nema više DPS-a“… Sećam se da je (bivši premijer Crne Gore Zdravko) Krivokapić pri proslavi rekao – nemojte to sada da pevate“, naveo je.
Kako je dodao, na Jakovu Milatoviću je da artikuliše to što neki žele oštriji obračun s nekim stvarima i da, s druge strane, on mora da bude predsednik svih građana, da ujedini tih 40 posto koji su bili za Đukanovića. Smatra da će to biti komplikovan zadatak.
Što se tiče odnosa sa Srbijom, Krstić navodi da Milatović ima dobru platformu, ali ističe – to je dvosmerna ulica i zavisi i od Beograda. Odnosi su već poboljšani u prethodne dve i po godine, a Beograd je imao jedan gard, neopravdano, prema prvoj vladi nakon promene vlasti, ocenio je.
U jednom trenutku je bilo, kako kaže, evidentno da je Beograd bio više na strani Đukanovića, a podsetio je da je Nikola Selaković (SNS) govorio na kongresu DPS-a 2015. U poslednjim godinama to je već upitno, dodaje.
Sada Beograd mora da postavi stvari tako da gleda jednako Podgoricu, a ne paternalistički, ističe Krstić. Najprirodniji odnos je da su te dve države – najbliže, naglašava.
Despot Kovačević je rekao da lideri države imaju ustavnu obavezu da vode računa o Srbima u regionu, ali da apsolutno moraju da znaju da se obraćaju građanima Crne Gore.
Najvažnije pitanje u srpsko-crnogorskim odnosima je, kako kaže, poštovanje autonomije jedne i druge strane – a veći je pritisak prema Crnoj Gori jer tu živi veliki broj srpskih stanovnika. Podseća da se 30 posto građana izjašnjavaju kao Srbi. I ako vidimo sve one ankete – da su Srbi bili isključeni i diskriminisani po mnogim aspektima, ali i po prisustvu u javnim službama i javnoj upravi – to govori da je srpski narod bio ugrožen u Crnoj Gori a nisu se tražila rešenja za to, i čini se da se u Srbiji osećala velika nepravda u vezi s tim, kaže.
Uvek su tu postojale dvosmerne linije i veliki je izazov pred predsednikom i budućom Vladom, dodaje Kovačević.
Prvi izazov je, smatra on, što u onih Đukanovićevih 40 odsto – najvažniji deo jesu manjine koje su glasale za njega. Milatović mora da ide pravcem uspostavljanja dijaloga sa Bošnjacima i Albancima, kaže on, navodeći da se treba ići u pravcu njihove uključenosti u institucije, „pa i u Vladu“. Samim tim ostaće jedan manji deo stanovništva koji će biti nezadovoljan, zaključio je Kovačević.