Društvo

Euribor nastavlja da povećava rate kredita: Šta će kraj godine doneti zaduženim građanima?

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

<div class="storyLead mb-3 mt-1">Šestomesečni euribor je premašio 3,5 odsto, što je najviša stopa od septembra 2008. godine.</div> <div class="storyImage"></div>

Sagovornici Euronews Srbije saglasni su u oceni da je dalji rast euribora neizbežan, prognozirajući uglavnom da će dostići četiri odsto pre nego što krene sa blagim padom, mada oni više skeptični procenjuju rast i do pet odsto.

Rast ključnih kamatnih stopa traje već mesecima, što je sa jedne strane način institucija da se bore sa inflacijom, ali sa druge predstavlja sve veći balast pre svega za građane koji imaju novije kredite, jer rate neprestano rastu. Euribor, koji banke koriste prilikom određivanja kredita sa promenljivom kamatnom stopom, direktno utiče na visinu rate kredita. Iako pojedini stručnjaci navode da se rast euribora bliži vrhnucu, do tada će mesečne rate kredita sa promenljivom kamatnom stopom bivati sve više.

Кako bismo videli zbog čega referentne kamatne stope sada već ustaljeno rastu, ali i šta bi trebalo da se desi da građani koji imaju kredite konačno malo „odahnu“, najbolje je da pogledamo redom uzroke i posledice ovakvih poteza pri vođenju monetarne politike.

Zbog čega rastu rate kredita u evrima?

Centralne banke pri borbi sa visokom inflacijom koriste onaj instrument koji imaju na raspolaganju – podizanje referentnih kamatnih stopa, objašnjava za Euronews Srbija Zoran Grubišić sa Bankarske akademije.

„To je rezultat prevelike ekspanzione politike koja se vodila prethodnih godina, i još nije istorijska vrednost – jeste u poslednjih 14 godina, ali euribor je beležio vrednosti i do pet odsto“, dodao je Grubišić.

Ekonomska novinarka Radojka Nikolić takođe smatra da su odluke ECB, ali i američkog Feda, o povećanju referentnih kamatnih stopa, prevashodno uticale na usporavanje rasta inflacije u SAD i EU.

„Кada suzbijaju inflaciju, centralne banke povećavaju vrednost novca. Time se smanjuje potreba za novcem, smanjuje se novac u opticaju i potrošnja, pa se očekuje pad inflacije“, objašnjava Nikolić za Euronews Srbija.

Više informacija možete pročitati OVDE.