Društvo

„Zahtev protesta treba da bude jedan – podela RTS između vlasti i opozicije“

FOTO:
Boom93/J.Milenković

FOTO: Boom93/J.Milenković

Politikolog Mladen Mrdalj smatra da bi protesti „Srbija protiv nasilja“ trebalo da se usmere samo na jedan zahtev, a to je RTS. „Zahtev treba usmeriti na podelu RTS-a, ljudi na vlasti kontrolišu RTS 1, a opozicija kontroliše RTS 2“, ocenio je politikolog.  

Prema njegovim rečima za jedan uspešan protest nije dovoljna samo radikalizacija, već konkretizacija održivog zahteva.

„To znači da bi trebalo da se gađa RTS. Mislim da otpočetka treba da se postavi jedan jedini zahtev, udarac na jednu slabu tačku koju je teško braniti od strane vlasti. Zahtev treba usmeriti na podelu RTS-a, ljudi na vlasti kontrolišu RTS 1, a opozicija kontroliše RTS 2. Mi ne možemo da nađemo način da javni srevis bude objektivan i da ga vode nezavisni novinari, nemamo bolje rešenje“, objasnio je Mrdalj u emisiji „Dan uživo“.

Na pitanje zašto je RTS najslabija tačka, Mrdalj je rekao „zato što je državna televizija i samim tim legitimniji je zahtev upern ka njoj“.

„Ova vlast je dovela političku situaciju u Srbiji do paradoksa, oni gledaju u oči i lažu. Može samo da se podeli kolač ili da kolač bude Vučićev, trećeg nema“, naveo je sagovornik N1.

Na pitanje zašto je Narodni pokret, čije formiranje je najavio Aleksandar Vučić na čekanju, Mrdalj je istakao da su ljudi koji bi trebalo da uđu „shvatili da mogu da se cenkaju“.

„Očigledno je da ljudi koji su trebali da uđu u Narodni pokret shvatili da mogu da se cenkaju, da akcije SNS Aleksandra Vučića padaju, i oni sada tvrde pazar. Mislim da SPS uviđa da sada može da bude klackalica i ono što je žalosno da se Vučić plaši da će neko iz opozicije ući u dil sa SPS-om . SPS tvrdi pazar, oni su opet tasa na vagi, a to je pokazatelj trule suštine našeg izbornog sistema“, objasnio je politikolog.

Komentarišući situaciju na Kosovu, Mrdalj smatra da Vučić nije spreman da rizikuje odnos sa Amerikancima i da nije spreman da zaštiti Srbe vojno, „ali se onda postavlja pitanje zašto ih je isterao iz instituacija i zašto ih je ostavio instituacionalno nezaštićene u okviru Kosova“.

„Vučić odavno zna da ne može vojno da interveniše dole, što znači da on može samo da inerveniše finansijski , kulturno, propagandno i na druge nenasilne načine, ali vidimo da se to ne dešava. Ovih deset godina vidimo da situacija nije ništa bolja, to znači u praksi da se Vučić ne bori za Kosovo“, zaključio je Mrdalj.