Društvo

Tiranija kvantiteta – kako pobediti hiperinflaciju lažnog informisanja?

U eri portala i društvenih mreža, novinari su dodatno izloženi pritisku menadžmenta i urednika koji insistiraju na dnevnim, sedmičnim i mesečnim normama i targetima. Ta jurnjava za kvantitetom negativno utiče na kvalitet tekstova, zaključak je fokus grupe <a href="https://demostat.rs/sr/vesti/ekskluziva/tiranija-kvantiteta-kako-pobediti-hiperinflaciju-laznog-informisanja/1788" target="_blank" rel="noopener external noreferrer" data-wpel-link="external"><strong>Demostata</strong></a>, u kojoj su učestvovali novinari iz Srbije.

Sa tim stavom saglasni su i sagovornici Demostata, iskusni novinari i urednici, koji ističu da je novinarstvo ušlo u fazu u kojoj postoji tiranija kvantiteta, u kojoj je kvalitet postavljen na zadnje mesto.

Glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme, Filip Švarm, ističe da je u fabričkoj proizvodnji vesti najveći deo robe falš i da postoji hiperinflacija lažnog informisanja, ali da situacija u novinarstvu ne može da se promeni sve dok ne dođe do korenitih promena u društvu.

Da norme i targeti po broju objavljenih vesti i tekstova negativno utiču na kvalitet smatra i glavni urednik portala N1, Bojan Cvejić, koji kaže da bi trebalo napraviti drugačiji balans kad je reč o čitanosti i kvalitetu.

Predsednica Evropske federacije novinara (EFJ), Maja Sever, ističe da novinari postaju površni jer su primorani da produkuju sve više sadržaja, ali veruje da se to može promeniti, profesionalnim novinarskim radom i uz jaku podršku društva nezavisnim medijima.

Tačnost, aktuelnost, kontekst, stručno mišljenje, analiza – to se očekuje od kvalitetnog novinarstva.

Novinari su oduvek u potrazi za vestima, pokušavajući da do njih dođu prvi i da ih objave što pre.

Međutim, u trenutnom medijskom okruženju, u vreme erupcije digitalnih medija i društvenih mreža, novinari često nisu čak ni kanal kroz koji vesti prolaze.

Da bi išli u korak sa brzinom informisanja, novinari su ponekad primorani da se odriču pojedinih principa na kojima počiva kvalitetno novinarstvo – a to su, između ostalog, provera izvora, izlazak na teren, intervjuisanje stručnjaka, predstavljanje činjenica i druge strane, kontekst i dublja analiza.

U vreme kada vest može da proizvede svako (pa i veštačka inteligencija), novinari su izloženi dodatnom pritisku menadžmenta i urednika da moraju da isporuče izvestan broj članaka dnevno, sa određenim targetima.

Zahtevi za sve većim brojem vesti i klikova, koji na kraju donose vidljivost i profit, veoma negativno utiču na kvalitet tekstova, saglasni su novinari koji su učestvovali u nedavnoj fokus grupi Demostata.

Nalazi fokus grupe, u kojoj je sudelovalo šest novinara beogradskih portala i devet kolega sa lokalnih medijskih portala iz centralne Srbije i Vojvodine, pokazuju i da se novinari zbog pritiska da isporuče što više kliktabilnog sadržaja često ne mogu usredsrediti na jednu od suštinskih odlika novinarstva – temeljnu proveru objavljenog sadržaja.

Zato su digitalni mediji u Srbiji preplavljeni „copy-paste” sadržajem, dezinformacijama i poluinformacijama.

Takođe, zbog pritiska da članke objave što pre, novinari su neretko pred izborom da li da se nekoj temi posvete, odrade je kvalitetno i time ugroze dnevnu normu broja tekstova koju bi trebalo da ispune ili da brzo isporuče sadržaj, bez dodatnih provera i dublje analize.

Može li se u eri digitalnog novinarstva dati prioritet kvalitetu nad kvantitetom?

Ima li dovoljno posvećene publike koja ceni detaljno izveštavanje i analizu da bi takvo novinarstvo uopšte opstalo u svetu u kojem je prekomerna proizvodnja sadržaja u značajnoj meri povezana sa potrebom da se ostvari promet i profit?