Društvo

Javna preduzeća 2022. godinu završila u deset puta većem minusu

FOTO: Boom93/R. Momirović

FOTO: Boom93/R. Momirović

Privreda Srbije je, uprkos inflaciji i visokim cenama energenata, i tokom 2022. poslovala profitabilno, uvećavši dobit za 26 odsto, pokazuje godišnji izveštaj Agencije za privredne registre sačinjen na osnovu finansijskih izveštaja 108.856 privrednih društava. Među njima su i javna preduzeća koja, međutim, beleže gubitak čak desetostruko veći nego godinu pre.

Privredna društva su u 2022. godini na ukupnom nivou poslovala profitabilno, ostvarivši pozitivan neto rezultat od 864 milijarde dinara, koji je uvećan za 26,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, piše N1.

U izveštaju se nalaze i zbirni podaci iz završnih računa 527 javnih preduzeća u kojima je 2022. godine bilo zaposleno ukupno 109.923 radnika.

Tokom prošle godine 347 javnih preduzeća u Srbiji poslovalo je profitabilno upisavši „plus“ od 16,1 milijardu dinara, dok njih 16 nije iskazalo neto rezultat (nisu imali prihoda, ni rashoda).

Međutim, 164 javna preduzeća ostvarila su gubitak veći od 90,8 milijardi dinara, tako da je na nivou svih javnih preduzeća ostvaren gubitak od 74,77 milijardi dinara, što je čak deset puta više u odnosu na samo godinu pre.

Naveći gubici ostvareni su u sektoru – energetike, pokazuju podaci APR.

Tokom 2022. godine javna preduzeća su ostvarila ukupne prihode od 988,2 milijarde dinara, uz godišnji rast od 18,2 odsto.

S druge strane, beleže ukupne rashode u iznosu od čak 1.063 milijardi dinara, veće za 26,3 odsto. Nastavljajući trend iz prethodnih godina, više od dve trećine prihoda i rashoda generisala su preduzeća iz sektora snabdevanja električnom energijom, vodom, parom i klimatizacija, a potom slede preduzeća iz sektora snabdevanja vodom i upravljanje otpadnim vodama (9,1% odnosno 8,5%).

„Javna preduzeća su u 2022. godini zabeležila deset puta veći negativan neto rezultat u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 74,77 milijardi dinara. Tome je dominantno doprineo više nego trostruko uvećan neto gubitak, iskazan u visini od 90,88 milijardi dinara. Istovremeno, neto dobitak je smanjen za 16,9 odsto, na iznos od 16,1 milijardu dinara. Sa neto dobitkom je poslovalo 347 javnih preduzeća (25 manje u posmatranom periodu), dok su neto gubitak zabeležila 164 (13 više u posmatranom periodu). Neto rezultat nije iskazalo 16 javnih preduzeća (13 u prethodnoj godini)“, ukazuje APR.

Rast negativnog neto rezultata u najvećoj meri je posledica nastavka negativnog poslovanja preduzeća iz sektora snabdevanja električnom energijom, gasom koja su pritom iskazala 67,39 milijardi dinara neto gubitka, koji je 6,7 puta veći u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan trend u rezultatima poslovanja zadržao se i kod preduzeća iz sektora građevinarstva, čiji gubitak iznosi pet milijardi dinara i veći je za 21,5 dosto na godišnjem nivou.

Posle prošlogodišnjeg dobitka, preduzeća iz sektora rudarstvo i saobraćaj i skladištenje su zabeležila gubitak od 1,95 milijardi dinara odnosno 1,7 milijardi dinara.

Ko je prešao iz dobitka u gubitak

S druge strane, iz negativne u pozitivnu sferu poslovanja prešla su jedino javna preduzeća iz sektora poslovanja nekretninama, ostvarivši pozitivan neto rezultat u iznosu od 17 miliona dinara (negativan neto rezultat godinu pre bio je 11 miliona dinara).

Najveći pozitivan rezultat realizovala su preduzeća iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, i to u visini od 818 miliona dinara, što je za 7,7 odsto manje u poređenju sa prethodnom godinom.

Sve zaduženiji

Ukupne obaveze javnih preduzeća nastavile su trend rasta (27,9%) i iskazane su u iznosu od 1.362 milijardi dinara, navodi se u izveštaju.

I pored svega, pokazatelji zaduženosti javnih preduzeća su, prema oceni APR,  značajno povoljniji u odnosu na njihove vrednosti na nivou celokupne privrede (37,5% i 1,67%).

„Sektorski posmatrano, najviše su se zaduživala preduzeća iz sektora snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, koja su uvećala ukupne obaveze za 43,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom na iznos od 879 milijardi dinara.

Slede građevinska preduzeća sa ukupnim obavezama od 178 milijardi dinara.