BBC News
Rusija i Ukrajina: Ruske mine ukočile zapadne tenkove, novi napad na Odesu
Dok je ukrajinska kontraofanziva na jugu u zastoju zbog ogromnog broja mina koje je postavila ruska odbrana, Rusi su nastavili raketne napade na Odesu. Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske rakete Kalibar lansirane sa podmornice u Crnom moru i da je u napadu na lučku zgradu poginuo civilni službenik. Rusija danima unazad, posle izlaska iz […]
Dok je ukrajinska kontraofanziva na jugu u zastoju zbog ogromnog broja mina koje je postavila ruska odbrana, Rusi su nastavili raketne napade na Odesu.
Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske rakete Kalibar lansirane sa podmornice u Crnom moru i da je u napadu na lučku zgradu poginuo civilni službenik.
Rusija danima unazad, posle izlaska iz sporazuma o bezbednom izvozu ukrajinskih ćitarica iz crnomorskih luka, cilja mete u oblasti Odese.
Ukrajinske vlasti kažu da je cilj Moskve da poremeti izvoz žitarica, dok Kremlj odgovara napada vojne ciljeve u lukama i naziva to „odmazdom“ za eksplozije na Krimskom mostu.
Za to vreme, ruske vlasti uvode standardizovanu formu poziva za mobilizaciju, uz upozorenje da neodazivanje povlači krivičnu odgovornost.
- Napad dronovima na Moskvu: Kakve su to letelice bile i kako su mogle da zavaraju ruski PVO
- Vašington kaže da Kijev već „efikasno“ koristi američke kasetne bombe protiv Rusa
- Napad na veliku branu u Ukrajini: Kome je ovo išlo u prilog
- Britanska obaveštajna služba vrbuje Ruse da špijuniraju za njih, kaže šef MI6
Dan 519.
- Rusija nastavila napade na Odesu, na obali Crnog mora
- Zbog minskih polja, ukrajinska kontraofanziva u zastoju, kaže komandant Kijeva za sektor Jug
- SAD će poslati dodatnih 400 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, a u paketu će biti savremene bespilotne letelice, kao i dodatni sistemi Hajmars
- Više od 9.000 poginulih civila, među kojima i 500 dece, u dosadašnjem toku rata – UN
Ruska odbrana zadaje muke zapadnim borbenim vozilima
Džonatan Bil, reporter, južna Ukrajina
Rusija je postavila višeslojna minska polja i utvrđene odbrambene linije koje otežavaju napredovanje zapadnih tenkova i oklopnih vozila isporučenih Kijevu, kaže general zadužen za ukrajinsku kontraofanzivu na jugu.
„Zbog toga većinu zadataka mora da obavlja pešadija“, kaže general Aleksandar Tarnavski za BBC.
Dodaje da je ruska vojska pokazala „profesionalne kvalitete“ sprečavajući ukrajinske snage da „brzo napreduju“.
„Ne potcenjujem neprijatelja“, dodaje on.
Poslednji nepotvrđeni izveštaji iz SAD sugerišu da je glavni talas kontraofanzive počeo.
Američki Institut za proučavanje rata tvrdi da su ukrajinske snage probile „određene ruske odbrambene položaje“.
Ali za sada postoji malo dokaza da su tenkovi i oklopna vozila sa Zapada bila u stanju da odlučno preokrenu ravnotežu u korist Ukrajine.
Više tenkova Leopard i američkih borbenih vozila Bredli oštećeno je ili uništeno u prvim danima kontraofanzive.
Ukrajinska 47. brigada, koju je Zapad uglavnom obučavao i opremio da pokuša da probije ruske linije, ubrzo je zaustavljena minama, a zatim gađana artiljerijom.
- Vašington kaže da Kijev već „efikasno“ koristi američke kasetne bombe protiv Rusa
- Da li srpsko oružje stiže do Ukrajine – šta znamo do sada
- Šta su biološko i hemijsko oružje i mogu li biti upotrebljeni u Ukrajini
Posetili smo radionicu iste brigade na otvorenom, skrivenu u šumi iza linije fronta, gde sada pokušavaju da poprave više desetina oklopnih vozila, većinom američkih Bredlija.
Na njima su tragovi borbi.
Pokidane gusenice i iskrivljeni točkovi – znaci su da je nekoliko njih naišlo na ruske mine.
„Što ih brže popravimo, pre ćemo ih vratiti na prvu liniju fronta da spasimo nečiji život“, kaže mi Sergej, jedan od inženjera.
Ali priznaje da pojedinima nema pomoći i da će se koristiti za rezervne delove ili će ih vratiti zapadnim saveznicima kako bi ih oni osposobili.
Dok zapadna vojna oprema daje veće samopouzdanje i zaštitu ukrajinskoj vojsci, ona ipak nije u stanju da se probije preko tepiha ruskih mina – jednu od najvećih prepreka za ukrajinski napredak.
Novi talas mobilizacije u Rusiji
„Do sada takav dokument formalno nije postojao, iako mobilizacija traje skoro godinu dana.
„Prošle jeseni, vojna matična služba koristila je standardnu formu, navodi se u tekstu ruskog nezavisnog portala Faridejli.
Ruski nezavisni portal Faridajli je skrenuo pažnju i na to da dokument ne sadrži reč „delimičan“ – upravo je takav predsednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju, čiji je prvi talas počeo 21. septembra prošle godine.
Oni koji se ne odazovu pozivu za mobilizaciju, iako je zaprećena krivična odgovornost, za sada će plaćati novčanu kaznu.
Kremlj je više puta izjavljivao nema planova za drugi talas mobilizacije.
Rusija je nedavno povećala starosnu granicu za mobilizaciju regruta sa 27 na 30, čime će više muškaraca biti na raspolaganju za služenje vojnog roka u oružanim snagama zemlje.
Odluka o povećanju starosne granice za mobilizaciju regruta u Rusiji tumači se kao potez koji bi trebalo da osnaži jedinice za odbranu teritorija zauzetih tokom rata u Ukrajini.
Prošle nedelje je takođe povećana starosna granica za rezerviste na 55 godina.
Veruje se da je Rusija pretrpela značajne gubitke tokom blizu godinu i po dana dugom ratu, ali Ministarstvo odbrane retko objavljuje podatke o žrtvama.
Prošle jeseni, ruske vlasti su najavile mobilizaciju 300.000 rezervista, ali su zbog toga desetine hiljada muškaraca napustile zemlju.
‘Britanska vlada potcenila Vagner’, tvrde parlamentarci
U izveštaju britanske parlamentarne grupe za spoljne poslove navedeno je sedam država u kojima je Vagner aktivan: Ukrajina, Sirija, Centralnoafrička Republika, Sudan, Libija, Mozambik i Mali.
Vagner je razvio veoma uspešan i profitabilan poslovni model u ovim zemljama, obogaćujući sebe i svoje klijente vladare, uglavnom na račun lokalnog stanovništva, tvrde britanski parlamentarci.
Komitet, koji je prvi put naručio istraživanje za izveštaj od 82 stranice, tvrdi da je britanska vlada tokom 10 godina „potcenjivala aktivnosti Vagnerove mreže, kao i njihov bezbednosni uticaj na Evropu“.
Ova tema sredinom jula postala aktuelna jer su ruski plaćenici formirali bazu u Belorusiji, retorički najavljujući želju da izvrše prekogranični napad na Poljsku, državu koja je članica NATO-a.
U izveštaju su korišćeni dokazi koje je obezbedio dobro pozicioniran i viši Vagnerov izvor.
Bivši plaćenik je otkrio da se njegova organizacija hvalila da je podučavala lokalne policijske vlasti u Centralnoafričkoj Republici-u kako da muče civilne zarobljenike.
Vagnerova grupa optužena je za ubistvo stotina civila u toj zemlji dok je pomagala u podržavanju režima koji im isplaćuje plate.
Mali je odličan primer zemlje u kojoj je Vagner grupa uspešno potisnula zapadne snage predvođene Francuskom, dok se dodvorava autokratskoj vladi koja je nedavno preuzela vlast.
„Tamo odakle Zapad ode, Vagner dolazi, tražeći priliku za profitom u patnji i haosu“, piše u izveštaju.
„Velika Britanija mora da obezbedi alternativu za zemlje koje se bore“, dodaje se.
Osim Afrike, Vagnerova grupa je bila ključna u ratu u Ukrajini, posebno u borbama za Bahmut u Donbasu.
Posle neuspele kratkotrajne pobune protiv vojnog vrha u Moskvi, Prigožin je sklopio dogovor sa Putinom da se preseli u Belorusiju, gde sada uspostavlja bazu.
- Šta je ruska plaćenička grupa Vagner
- Vagner protiv Kremlja: 24 sata haosa u Rusiji
- Ljuto rivalstvo koje je dovelo do pobune Vagnera u Rusiji
„Nastavićemo udare na Krim i Krimski most“, kaže šef ukrajinskog vojnog resora
Udari na Krim i Kerčki most biće nastavljeni, kaže Aleksej Reznikov, ministar odbrane Ukrajine, u intervjuu za američki CNN.
„Svi ovi ciljevi su legitimni jer će [njihov poraz] smanjiti njihovu sposobnost da se bore protiv nas i pomoći da se spasu životi Ukrajinaca“, rekao je Reznikov.
Most preko Kerčkog moreuza, otvoren je 2018. godine i omogućava drumski i železnički pristup između Rusije i Krima – ukrajinske teritorije koju je Rusija pripojila 2014. godine.
Pogledajte snimak eksplozije na mostu u oktobru 2022:
Ukrajinci su do sada u više navrata napadali Kerčki most.
Prošle nedelje su oružane snage Ukrajine napale skladište municije na Krimu, a nedelju dana ranije morski dronovi su pogodili Kerčki most, koji se često naziva Krimski.
Most je najteže oštećen u oktobru prošle godine, ali ga je Rusija obnovila.
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]