Društvo

„Srbi bube“: Svaki pokušaj poboljšanja odnosa kvare pojedinci jezikom mržnje

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Izjava hrvatske filološkinje i kniževnice u kojoj Srbe poredi sa bubama koje se moraju uništiti izazvala je veliko uznemirenje, loše asocijacije i ogorčenost u Srbiji i među Srbima u Hrvatskoj. Reakcija iz hrvatskog političkog vrha za sada nema. Profesorka je izjavu dala objašnjavajući kako se iz Srbije neprekidno svojata dubrovačko kulturno nasleđe.  

Na upoređivanje Srba sa bubama skrenuo je pažnju politikolog i profesor na Zagrebačkom univeriztetu Dejan Jović. kao i na izostanak reakcije na takve izjave. A izjave potiču od članice Matice hrvatske Slavice Stojan. Ona je u intevjuu duborvačkom nedeljniku rekla nešto što je izašlo iz okvira rasprave o dubrovačkim piscima njihovim delima i identitetima.

Slavica Stojan:

„Setila sam se nedavno jedne pojave u prirodi koja me je izluđivala. Reč je o bubama koje u strahovitim najezdama uporno godinama nastoje preplaviti i kuće i dvorišta i unutrašnje prostore. Poplave i puteve. Bube koje, kada napadnu, jako ih je teško ukloniti, bez obzira koji metod koristili, gaženje nogama, otrovima, plinskim plamenikom…Ne znam da li je trajno, ali iz moje su kuće nestale iveć ih dugo nema. Tako i sa predatorima koji nam vrebaju granice. Čovek se ne sme opustiti“

Stojan je u samom intervjuu predstavljena kao članica Predsedništva Matice hrvatske. Iz Matice hrvatske su to za N1 demantovali, a o izjavama odbili da se izjasne uz obrazloženje da se ne izjašnjavaju o privatnim stavovima članova.

Odgvor matice Hrvatske
„Kao univerzitetska profesorka starije hrvatske književnosti, i kao Dubrovčanka koja je doživela razaranje kuće u srpskoj agresiji na Dubrovnik, Slavica Stojan iznela je svoje viđenje srpskog svojatanja dela hrvatske kulturne, književne i jezičke istorije te vas molimo da se za komentar obratite profesorku Stojan. „

Predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac nazvao je izjavu nedopustivom i dehumanizacijom jednog naroda. No drugi političari u Hrvatskoj, etnički Hrvati, o izjavi se nisu za sada izjašnjavali.

“ I to je takođe zabrinjavajuće. Ovako svaki pokušaj poboljšanja odnosa koje učine i nevladine organizacije, i privrednici i kultruni radnici koji su neveroavtno povezani, onda pokvare izjave pojedinca koji se ne mogu tumačiiti nikako drugačije nego kao jezik mržnje i nikako da izađemo iz cele te priče devedesetih godina“, rekao za N1 direktor Centra za regionalizam  Aleksandar Popov.

Ako političari nisu osetili da treba da reaguju, učinii su to koristnici društvenih mreža gde se razbuktalo međusobno vređanje na nacioanloj osnovi i ubeđivanje ko je, kada i kojim pismom u Dubrovniku pisao, kako se krstio i kako se izjašnjavao.