Društvo

Predizborna pomoć: Da li najavljenih 20.000 za penzionere otkriva termin izbora

Boom93 / R. Momirović

Boom93 / R. Momirović

Najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će od 25. novembra do 5. decembra više od 1,6 miliona penzionera dobiti od države po 20.000 dinara deo javnosti tumači kao pouzdan znak da će do kraja godine biti održani vanredni parlamentarni izbori.

Da termin isplate novčane pomoći za najstarije sugrađane vrlo verovatno nije izabran slučajno smatra i izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) Bojan Klačar, koji ocenjuje da taj potez vlasti može da bude dobar indikator da se razmišlja o decembarskim izborima.

Izgledni termini za vanredne izbore 3. i 10. decembar

„Dva izgledna datuma koja bi mogla da budu određena za izbore u decembru su 3. i 10, jer mislim da je 17. decembar suviše blizu praznicima i ne čini mi se kao realan termin. Iz tog ugla, novčana pomoć za penzionere može da bude indikator da će biti izbora jer bi se poklopila sa danom za glasanje. Ipak, ne mislim da odabir tog termina nužno znači da će izbora tada i biti jer to može da bude i veoma dobra prilika za otvaranje predizborne kampanje, odnosno za eventualnu najavu ili raspisivanje izbora koji bi bili održani u prvim mesecima 2024. godine“, ističe Klačar.

Kako kaže sagovornik portala N1, sve što vlast radi imaće veze s izbornom kampanjom

„Kada se uđe u period u kojem su izbori centralna tema više nema slučajnosti. Penzioneri su za Srpsku naprednu stranku najvažnija socijalna grupa jer u njoj imaju veliku, iznadprosečnu podršku. Nijedna stranka, sem u manjoj meri Socijalistička partija Srbije, ne može da parira naprednjacima u tom delu biračkog tela. Nisam sklon toj tezi, ali je bez ikakve dileme jasno da vladajuća koalicija neće povlačiti slučajne poteze i da isto tako nije slučajno izabrala i taj termin za pomoć penzionerima“, uveren je Klačar.

Prema njegovim rečima, istraživanja pokazuju da su i bez te pomoći penzioneri vrlo verovatno ciljna grupa u kojoj vladajuća stranka ima najveću podršku u poređenju s drugim socijalnim grupama.

„Penzioneri sigurno nisu izabrani slučajno, ali ne bih to baš nazvao direktnim uticajem na izbornu odluku jer bi onda svaka intervencija države u javnom prostoru mogla tako da se okarakteriše. Vlast sigurno računa da će dodela novčane pomoći biti dobro ocenjena i da će penzioneri to razumeti kao brigu države o toj ranjivoj socijalnoj grupi“, zaključuje Klačar.

Novčana pomoć kao indirektna kupovina glasova

S druge strane, programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov najavljenu novčanu pomoć penzionerima, ukoliko u istom periodu budu održani izbori, vidi kao indirektnu kupovinu glasova.

„Ovakvi potezi pre svega služe za održavanje na vlasti vladajuće stranke. Ne samo pred izbore, već u skoro svakoj kriznoj situaciji zloupotrebljava se teška materijalna situacija najvećeg broja građana. Indirektnom kupovinom glasova budžetskim sredstvima tj. novcem svih građana i političkim pritiscima, posebno na one grupe naših sugrađana koji su socijalno ugroženi, vladajuća stranka se održava na vlasti“, smatra Nedeljkov.

Navodi da vlast zloupotrebljava siromaštvo rugajući se građanima kojima je pomoć potrebna jer „građanima ne treba milostinja već sistem“.

„Da podsetim, istraživanje javnog mnjenja, koje je CRTA sprovela u junu ove godine nakon najave ovakvih ekonomskih mera, pokazalo je da četvrtina građana te mere prepoznaje kao kupovinu glasova pred predstojeće izbore. Petnaest odsto ispitanika to vidi kao pokušaj skretanja pažnje sa protesta, dok 32 odsto građana veruje u iskrenu želju države da im pomogne. I među pristalicama režima ima sedam odsto onih koji iza navodnih ekonomskih mera naziru dnevnopolitičke motive“, napominje Nedeljkov.