Društvo

Dobre vesti za korisnike stambenih kredita – ali da li će ih na kraju platiti sa kamatom

Foto: Pixabay/Ilustracija

Foto: Pixabay/Ilustracija

Dobre vesti za korisnike oko 100 hiljada stambenih kredita. Nakon višemesečnog „divljanja“ kamatnih stopa, Narodna banka Srbije odlučila je da reaguje i da kamate ograniči. Međutim, hoće li i to na kraju biti naplaćeno – sa kamatom?

Ostvarile su banke dodatni profit, sada će podneti deo krize, odlučila je Narodna banka Srbije.

Kamata na prve stambene kredite do 200.000 evra se ograničava i neće smeti da pređe 4,08 odsto.

Za Miljanu Jeremić biće to predah – otkako je pre skoro dve godine uzela kredit do danas rata joj je porasla 150 evra. Pa kad se na sve dodaju troškovi života i režija…

„Tako da ostaje nam da se nadamo će se to malo stabilizovati i da u nekom narednom periodu, makar u nekoj bliskoj budućnosti, neće više rasti ta rata za kredit“, kaže Jeremić.

Neće da raste sigurno narednih 15 meseci, poručuju iz Narodne banke, počevši od oktobra.

I dok oni koji kredit otplaćuju osećaju rasterećenje, jer će nekima rata biti niža i preko 20 odsto, profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić je zabrinut.

Jer uticanje države na cene po pravilu nije dobro i može biti opravdano samo u nekim vanrednim okolnostima koje on ne vidi. Objašnjava da bi konačnu cenu mogli da plate drugi korisnici bankarskih usluga.

„Moguće da će banke kroz korekciju nekih naknada da kompenziraju te gubitke koji se njima na ovaj način stvarju. Postoji veća verovatnoća da će rasti neke provizije, neke naknade, kamate na neke druge kredite koji nisu ograničeni“, govori Šoškić.

Kaže Šoškić – bolje da je formiran fond za pomoć onima koji nisu u stanju da izmire obaveze, te upozorava da bi nova mera mogla da naruši pravnu sigurnost i poverenje, što građana, što investitora.

U udruženju bankarskih klijenata „Efektiva“ podsećaju da je sličnu meru ranije donela Hrvatska, pa nisu zabrinuti. Naprotiv, ograničenje pozdravljaju.

„Ovde nema štete. Banke pozajmljuju novac po dva odsto i sada ga prodaju po četiri odsto, kako je NBS ograničila, dakle, opet zarađuju na tome. E sad, da li će banke da posegnu za nekom kontra merom? I to može da se desi, to može da bude uzrokovano ovim, a može da se desi i samo od sebe, jer banke to često rade, bez ikakve najave i povoda“, govori Dejan Gavrilović iz „Efektive“.

Šta banke planiraju nije poznato, jer se za sad ne oglašavaju što će, kako saznaje N1, da učine kada odluka bude objavljena zvanično u Službenom glasniku.