Društvo

Građani nepotrebno ostavljaju svoje lične podatke, pa i otiske prsta: Kako zaštititi svoja prava?

Pixabay/Ilustracija

Pixabay/Ilustracija

Pravo na privatnost jeste osnovno ljudsko pravo koje je garantovano Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali se čini da građanima i dalje nije potpuno jasno koja su to prava.

Tako se dešava da oni, nepotrebno, ostavljaju podatke kao što su matični broj u prodavnici ili otisak prsta zbog ulaska u teretanu, piše 021. 
Ovo sve, smatra Damjan Mileusnić iz organizacije Partneri Srbija, govori o tome da građane treba obrazovati na temu prava na privatnost jer se na taj način preveniraju posledice.
„Najjednostavnije rečeno, pravo na privatnost u stvari predstavlja naše pravo da budemo ostavljeni na miru. Ovo podrazumeva i pravo da kontrolišemo informacije koje o sebi ili o drugima plasiramo u javnost. Ono zahteva širi spektar prava, kao što su recimo poštovanje privatnog i porodičnog života, doma, tajnosti“, objašnjava on za portal 021.rs.
Zaštita podataka o ličnosti odnosi se na podatke o fizičkom licu i na okolnosti koje utiču na to da li je identitet neke osobe određen ili odrediv.
„Primera radi, ukoliko se neko zove Petar Petrović i iz Beograda je, to možda ne bi bio podatak o ličnosti zato što se radi o velikoj sredini u kojoj ima dosta ljudi koji se ovako zovu. Međutim, ukoliko se kao informacije daju njegovi inicijali, godine i mesto iz kog dolazi, a radi se o manjoj sredini, u tom kontekstu ovo jeste podatak o ličnosti jer bliže određuje neku osobu“, objašnjava Mileusnić.
Dodaje da je jedan od glavnih izazova za zaštitu podataka o ličnosti taj što građani nisu svesni rizika koje donosi deljenje ličnih podataka.
„Takođe, u odnosu na razvoj novih tehnologija, problem predstavlja i curenje podataka iz različitih institucija, ali i to što u Srbiji vlada kultura nekažnjivosti. Imamo jako male kazne koje su daleko ispod evropskog proseka i kreću se između 50.000 i dva miliona dinara. U situaciji kada je počinitelj neka veća kompanija ili neka medijska kuća, ovo su dosta male kazne i nemaju nikakav odvraćajući efekat po počinioca“, navodi on za 021.rs.
Mileusnić naglašava i da se veliki broj institucija nije uskladio sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da i dalje nema lice koje je odgovorno za neke kršenja ovog prava, te građani nemaju kome da se obrate ukoliko dođe do problema.
„Što više građani budu upoznati sa svojim pravima to će bolje moći da zaštite sebe. Osim civilnog sektora, dosta je važna uloga i Poverenika za zaštitu informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti“, navodi on.
Partneri Srbija će od 17. oktobra do 14. novembra organizovati Školu privatnosti, a prijave su otvorene do 30. septembra.