Društvo

Mafija u svim porama države: Srbija u središtu „Balkanske rute“ organizovanog kriminala

Foto: Envato elements

Foto: Envato elements

Globalna inicijativa za borbu protiv trans-nacionalnog organizovanog kriminala predstavila je Indeks transnacionalnog organizovanog kriminala u svetu. I ove godine Srbija je neslavno ostala u „top tri zemlje“. Na kojoj je tačno poziciji?  

Izgubila Srbija od Ukrajine srebro, ali okitila se bronzom. Ipak, medalja je medalja, zar ne? Svakako, ne žurite sa čestitkama, ovo je titula koju niko ne priželjkuje. Osim ako je sa one strane zakona.

Sa drugog na treće mesto „pala“ je Srbija u kategoriji Globalnog indeksa organizovanog kriminala. U Evropi ispred su samo Ukrajina i prvak Rusija.

Šta je uticalo na plasman?

„Srbija se nalazi u središtu ‘Balkanske rute’, zatim korupcija i selektivna primena zakona, odnosno, pojedini slučajevi se procesuiraju, a pojedini ne“, kaže Saša Đorđević, iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Nastavili su dobru saradnju kriminalci i država, pa je zato „pad“ u odnosu na ranije blag.

„Mafijaške grupe u Srbiji uživaju zaštitu od političkih ličnosti i koriste se kao produžena ruka države u kontroli privatnog sektora. Njihovi članovi se često regrutuju i neguju iz huliganskih grupa“, glasi deo iz izveštaja Globalnog indeksa organizovanog kriminala.

I pored krize na svim tržištima, crna tržišta nisu ispaštala.

„U Srbiji se najviše trgovalo heroinom. Iza su po aktivnosti bili finansijski kriminalci, prao se novac, nameštali tenderi. Potom slede krijumčari ljudi, a zatim trgovina oružjem. U top pet crnih tržišta našla se i trgovina ljudima, to jest, belim robljem“, stoji u izveštaju.

Advokat Božo Prelević „čestita“ na uspehu mafiji. Ironičan je – radilo se godinama na plasmanu.

„Prisustvujemo jednoj činjenici da vama institucija po institucija u stvari propada, raspada se, kao u nekom kanceru i da je taj kriminal ušao u sve kapilarne jedne države“, kaže advokat Božo Prelević.

Što potvrđuje podatak da su upravo najčešći kriminalni subjekti pojedinci iz državnih institucija.

„Ne može se ni u kriminalu ništa desiti bez ove vlasti, jer se vi ne borite protiv kriminala. Vi gledate da isečete te inspektore, tužioce i sudije“, dodaje Prelević.

Kriminal „trlja ruke“, a posledice po građane mogu da budu brojne, upozoravaju u Globalnoj inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mogli bi da trpe ekonomija, međunarodni ugled, a tu su i sankcije.