Društvo
Ograničenje zapošljavanja u javnom sektoru produžava se do kraja 2026.
ilustracija/pixabay
Ograničenje zapošljavanja u javnom sektoru, koje je trebalo da se ukine poslednjeg dana ove godine, produžava se do kraja 2026, predviđeno je izmenama zakona koje je Vlada uputila Skupštini.
To ograničenje, koje je na snazi od 1. januara 2021, predviđa da ukupan broj zaposlenih na određeno (izuzev pripravnika), lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i agencije za privremeno zapošljavanje i lica angažovanih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava ne može biti veći od 10 odsto ukupnog broja zaposlenih na neodređeno, osim izuzetno, uz saglasnost Vlade.
U to ograničenje, kao ni do sada, ne ubrajaju se oni koji su u radnom odnosu na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka, lica radno angažovana preko Nacionalne službe za zapošljavanje u cilju sprovođenja mera aktivne politike zapošljavanja, oni koji su angažovani na realizaciji projekata koji se finansiraju sredstvima EU ili sredstvima donacija.
Ograničenja se ne odnose na sudije, tužioce i njihove zamenike, nastavno osoblje visokoškolskih ustanova i naučno i istraživačko osoblje naučnoistraživačke organizacije, izabrana, postavljena i iimenovana lica u državnim organima, direktore javnih preduzeća, ustanove i javnih agencija.
Кao obrazloženje navedene odluke o produženju ograničenja zapošljavanja, Vlada podseća da je Zakonom o budžetskom sistemu predviđen maksimalan limit rashoda za zaposlene u sektoru države od 10 odsto BDP. Taj procenat može da se koriguje naviše u slučaju povećanja obuhvata sektora države.
Rashodi za zaposlene u 2022. iznosili su 9,8 odsto BDP, dok su rashodi za zaposlene u ovoj godini premašili plan za oko 0,1 odsto BDP. Najveći deo tog povećanja odnosi se na veću masu zarada u zdravstvu – povećanje broja zaposlenih i radnih časova, sudstvu, kao i na isplaćenu pomoć zaposlenima u prosveti.
Кako bi se sprečila odstupanja od posebnog fiskalnog pravila koje ograničava učešće rashoda za plate, odnosno zarade u BDP, ocenjeno je opravdanim da se produži mera kontrolisanog zapošljavanja u javnom sektoru, navela je Vlada u obrazloženju.