Društvo
Visoke cene hrane oborile tražnju i proizvodnju
FOTO:Boom93/S.Lisac
Proizvodnja prehrambene industrije je u avgustu ove godine bila manja za 3,8 odsto nego u istom mesecu 2022. Ako uporedimo proizvodnju u prvih osam meseci ove godine sa prošlogodišnjim istim periodom, pad proizvodnje je oko jedan odsto.
Proizvodnja prehrambene industrije je važna, jer je to najveća grana sa učešćem od 15 odsto u prerađivačkoj industriji, koja je opet najvažniji deo ukupne industrije.
Kako se navodi u poslednjem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT), u avgustu su najveći međugodišnji pad proizvodnje imali proizvodnja mlečnih proizvoda, od 8,2 odsto i proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, koju uglavnom čini šećer, od čak 14,9 odsto.
Ako pogledamo preradu i konzervisanje voća i povrća u prvih osam meseci, međugodišnji pad proizvodnje iznosi 9,6 odsto.
Ivan Nikolić, urednik MAT-a, primećuje da je inflacija proizvoda baš ovih industrijskih grana najveća.
Prema saopštenju Zavoda za statistiku, inflacija proizvoda „mleko, sir i jaja“ u avgustu u odnosu na prošli avgust iznosila je 25,5 odsto. Ako gledamo prvih osam meseci, međugodišnja inflacija proizvoda iz ove oblasti je čak 35,8 odsto.
Godišnji rast cena voća u avgustu, koja se odnosi na sveže voće, iznosi 8,6 odsto, a povrća čak 29,8 odsto.
To su proizvodi čije su cene najviše porasle u prethodnih godinu dana u okviru oblasti hrana, čija je inflacija iznosila 17,2 odsto. Nijedna druga grupa proizvoda u okviru prehrane nije ni blizu ovome poskupela u odnosu na prošli avgust.
„Kada se upare podaci o proizvodnji i podaci o cenama, vidimo da su kupci reagovali na visok rast cena i da je smanjena tražnja ovih proizvoda. Mi posmatramo efekte na proizvodnju, ali trgovci iskazuju krajnje cene, tako da se bez ozbiljnije analize ne može reći ko je odgovoran i u kojoj meri za rast cena, trgovci ili proizvođači“, napominje Nikolić dodajući da je u svakom slučaju rast cena vratio doveo pada potrošnje.
„Gramzivost proizvođača, ali i trgovaca se brzo vratila kao bumerang“, ocenio je on.
Nikolić ističe da se proizvođači i trgovci ovom padu potrošnje mogu prilagoditi smanjenjem cena, što bi onda vratilo tražnju i posledično dovelo do rasta proizvodnje.
„To bi bio bolji odgovor za ekonomiju. Druga reakcija bi bila prihvatanje postojeće tražnje, ali to onda znači da bi trpeli gubitke ili bi morali da smanje proizvodne kapacitete i radnu snagu“, ističe Nikolić.
Cene, pre svega, prehrambenih proizvoda poslednjih mesec, dva nalaze se u centru pažnje ne samo Srbije, već i regiona. Skoro sve vlade u okruženju napravile su neku varijantu programa ograničavanja cena pojedinih osnovnih životnih artikala u nameri da pojeftine potrošačku korpu građanima, čije cene može se slobodno reći divljaju poslednje dve godine.