Društvo

Poverenik će pokretati prekršajni postupak institucija koje ćute?

Foto/ ilustracija dokumenta /pixabay

Foto/ ilustracija dokumenta /pixabay

Nacrt o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značajan je korak unapred, proširiće ovlašćenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, ali će njegova primena i dalje u mnogome zavisiti od ponašavanja najviših zvaničnika, zajednički je zaključak panelista tribine koju je organizovala organizacija Partneri Srbija.

Novi zakon daće veća ovlašćenja instituciji Poverenika za pristup informacijama od javnog značaja, rekao je poverenik Milan Marinović.

“Ja sam zadovoljan rezultatom rada. Nismo uradili idealan zakon, ali smo uradili optimalno koliko je u ovom trenutku bilo moguće”, istakao je Marinović.

Neke od glavnih izmena odnose se na proširenje kruga organa vlasti kojima zakon nameće obaveze da na zahtev dostavljaju informacije od javnog značaja.

“Dobili smo i mogućnost da podnosimo optužni akt, da podnosimo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka za koje procenimo da su učinili prekršaj, a to procenimo u postpuku po žalbi”, rekao je Marinović.

Eksperti iz inicijative SIGMA David Šešćilo (Dawid Sześciło) i Primož Vehar ocenili su da je nacrt izmena zakona koji je objavljen u julu veliki pomak u odnosu na tekst izmena koje su bile dostupne javnosti pre tri godine.

Međutim, oni su istakli da je neophodno još više insistriati na proaktivnoj transparentnosti institucija.

Kako je Vehar istakao, potrebno je detaljno i precizno popisati sve informacije koje institucije, bez obzira na poslate zahteve, moraju da objavljuju javno. Te informacije bi, na primer, morale da obuhvataju i objavljivanje svih ugovora koje su institucije potpisale.

Ipak, bez obzira što zakon proširuje obim organa koji su dužni da javno dostavljaju i objavljuju informacije koje poseduju i ovaj nacrt će, ukoliko bude usvojen, van domašaja ostaviti privatna preduzeća u kojima je država manjinski vlasnik.

“Nismo rešili sve probleme. Sve veći deo javnog posla ne obavljaju državne institucije već zajednička preduzeća koja su osnovana sa privatnim partnerima gde je država manjinski vlasnik”, rekao je Nenadić.

Ova preduzeća neće biti u obavezi da odgovaraju na zahteve niti da proaktivno objavljuju informacije.