Društvo

Ograničeni napredak u slobodi medija, vlast predstavlja kao uspeh: A kakva nam je realnost?

kamera mediji/pixabay ilustracija

kamera mediji/pixabay ilustracija

Neuvođenje sankcija Rusiji i normalizacija odnosa sa Prištinom prepoznate su u poslednjem izveštaju EK kao glavne prepreke Srbije na evropskom putu. A pitanje – koliko je zaista Srbija napredovala u oblasti medija, ostalo je da „visi“. Iz Brisela poručuju da će pažljivo pratiti implementaciju i efekte novih medijskih zakona.  

Možda se i čita kako je napisano, ali se možda ne govori kako piše – pa tako ograničen napredak u slobodi izražavanja, za premijerku recimo, može da bude i veliki uspeh.

„Pouzdano znam da je u ovom procesu donošenja zakona iz najautoritativnijih centara Evrope naša vlast dobila saglanost da može Telekom da bude vlasnik medija“, kaže za N1 profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski.

N1: Na koje centre to mislite?

Veljanovski: Evropska unija i Evropska komisija.

Brisel na ovo kaže: Što se tiče učešća države u vlasništvu medija, ne postoje pravne tekovine EU, već su zemlje članice to regulisale na različite načine. A zašto je učešće države u vlasništvu nad medijima u Srbiji sporno?

„Srbija nažalost zbog svoje medijske situacije koja je potpuno nedomokratska, nema kontrolne mehanizme koji onemogućavaju da ako u vlasništvu države i postoji preduzeće koje može da bude vlasnik medija, da postoje kontrolni mehanizmi koji neće dopustiti da se u javnu sferu prenose stavovi vlasti i da to bude dominantan uticaj“, kaže Veljanovski.

Ambasador EU u Beogradu objašnjava da ima pomaka što se tiče učešća države u medijima, ali da je potrebno da se vidi kako će se realizovati pravila konkurencije i spajanja i ukrupnjavanja medija, kako će se braniti nezavisnost uređivačke politike.

„Mi ćemo veoma pažljivo pratiti implementaciju medijskih zakona. Sledeće godine će najverovatnije na nivou EU biti usvojeni novi standardi koji će u jednom trenutku morati da se implementiraju i u vaše zakonodavstvo, dakle to je proces koji nije završen. Mediji su prioritet za nas, sloboda izražavanja i pluralizam u medijima su ključni aspekti demokratskog društva i mi ćemo se na to fokusirati“, navodi ambasador EU u Beogradu Emanuele Žiofre.

Komentarišući činjenicu da se vlast u Srbiji hvali medijskim slobodama, poslanik Evropskog parlamenta Klemen Grošelj objašnjava za N1 da je na zatvorenoj sednici odbora za spoljnu politiku pitao komesara Varheljija koja je zemlja ostvarila napredak na polju osnovnih i medijskih sloboda?

„Komesar na to pitanje nije odgovorio i mislim da je to sve što smo trebali da čujemo, ta tišina znači da bitnih pomaka na bolje nema, a komentari vlasti u Srbiji treba da se uzmu u kontekst predizborne kampanje“, rekao je Grošelj.

Struka zaključuje da u novim medijskim zakonima ima dobrih i pozitivnih stvari, ali je činjenica i da uticaj vlasti na medije, pritisak na novinare i slično postoje iako nijedan član zakona to ne dozvoljava. E to je medijska realnost.