Ekonomija

„U Srbiji i deca mogu da kupe pesticide“: Da li će softver od 1,4 miliona evra spečiti nepropisnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja?

FOTO: Pixabay ilustracija

FOTO: Pixabay ilustracija

Nakon brojnih vraćanja srpske robe sa granica zemalja Evropske unije zbog prekomernog prisustva pesticida, Srbija je raspisala tender za nadogradnju sistema za kontrolu prodaje i upotrebe sredstava za zaštitu bilja.  

Tender Uprave za agrarna plaćanja odnosi se na nadogradnju informacionog sistema sa modulima za kontrolu prodaje i upotrebe sredstava za zaštitu bilja i za obračun i isplatu refakcije plaćene akcize na derivate nafte za poljoprivredne svrhe.

Procenjena vrednost posla je 164.000.000 dinara (1,4 miliona evra), a Uprava navodi da je glavni cilj ostvariti kontrolu prodaje i upotrebe sredstava za zaštitu bilja, ali i voditi evidenciju o tome koji kupac je kupio koliko i kog sredstva. Takođe, sistem treba da omogući da se prodaja svakog sredstva evidentira na svakom ovlašćenom prodajnom mestu.

To znači da bi ovaj softver trebalo da obezbedi detaljno praćenje prodaje i distribucije pesticida na svim prodajnim mestima, ali i da stvori „transparentno i odgovorno okruženje za poljoprivrednike, trgovce pesticidima i relevantne nadležne organe“.

Osim raspisanog tendera, kao korak ka regulisanju upotrebe pesticida, sa tržišta Srbije povlače se i preparati koji sadrže 17 aktivnih komponenti koje su zabranjene u Evropskoj uniji, a koji su 2022. isključeni iz liste odobrenih supstanci.

Sve to usledilo je nakon što su zemlje poput Hrvatske i Slovenije u više navrata sa granice vratile voće i povrće uzgajano u Srbiji, zbog previsoke koncentracije nedozvoljenih materija.

Ipak, postavlja se pitanje da li će sistem i povlačenje zabranjenih supstanci biti garant da se one ubuduće neće nepropisno koristiti, posebno ako uzmemo u obzir da je Srbija početkom 2022. zabranila upotrebu hlorpirifosa, a početkom ove omogućila uvoz velike količine tog preparata radi tretmana šećerne repe, da bi taj pesticid onda završio u voćnjacima, gde nikako ne bi smeo, što je na kraju dovelo do vraćanja kontigenta breskvi sa hrvatske granice.

Uprkos pomenutom incidentu, agroanalitičar Branislav Gulan mišljenja je da za digitalizovanu kontrolu nije kasno, ali da njeni rezultati najpre zavise kako od države, tako i od poljoprivrednika.

Opšitnije pročitajte OVDE.