Ekonomija

Štetna hrana za Evropu, za srpske vlasti zdrava: Kako Srbija tretira titanijum dioksid iz keksa koji je Hrvatska vratila?

FOTO:Boom93/S.Lisac

FOTO:Boom93/S.Lisac

Nakon brojnih povrata srpske robe koja sadrži pesticide sa granica susednih zemalja, početkom ovog meseca, zbog prisustva titanijum dioksida vraćena je i pošiljka keksa iz Srbije namenjena hrvatskom tržištu.  

Drugog novembra u keksu je konstatovan titanijum dioksid, čiju je upotrebu u hrani u januaru 2022. Evropska komisija za bezbednost hrane zabranila, navodeći da postoje osnovane sumnje da ovaj aditiv izaziva genotoksičnost. To znači da postoji potencijalna sposobnost hemikalije da ošteti DNK, genetski materijal ćelija.

Uprkos tome, prema Pravilniku o prehrambenim aditivima iz 2018. godine, upotreba ove supstance u Srbiji je dozvoljena, i još uvek se nalazi na listi odobrenih dodataka.
Kao dodatak hrani, titanijum dioksid ima oznaku E171, a zbog sposobnosti da reflektuje svetlost i boji u belo, upotrebljava se u hemijskoj, kozmetičkoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Prema rečima Slađane Savić, asistentkinje Katedre za primenjenu hemiju Hemijskog fakulteta u Beogradu, on se koristi i u nekim proizvodima protiv štetočina, a lekovima se dodaje kao zaštitni sloj zbog inertnosti i stabilnosti.

Ipak, ona ističe da naučna istraživanja ukazuju na to da unos titanijum-dioksida potencijalno može dovesti do oštećenja DNK, te izazvati teška oboljenja kao što je kancer.

„Ako se titanijum-dioksid unese gutanjem, EFSA (EU agencija za bezbednost hrane) na osnovu naučnih istraživanja procenjuje da se vrlo malo apsorbuje putem organa za varenje, ali se ipak može akumulirati u telu i dovesti do oštećenja DNK, što kasnije može prouzrokovati razvoj tumora. Osim toga, prilikom udisanja sitnih čestica titanijum-dioksida, smatra se da je njegovo dejstvo potencijalno kancerogeno, čemu su posebno podložni radnici i radnice u fabrikama gde se titanijum-dioksid proizvodi. Ako se titanijum-dioksid dodaje proizvodima pod oznakom E171, to znači da je više od polovine čestica manje od desetine mikrometra“, pojašnjava Savić.

Naša sagovornica podseća da je Evropska agencija za hranu još 2021. istakla da nema dovoljno dokaza da titanijum-dioksid ne izaziva oštećenja genetičkog materijala u ćelijama, što znači da ova mogućnost nije isključena, i zbog toga se supstanca ne može smatrati bezbednom.

„Zbog nedostatka informacija i rizika, treba značajno kontrolisati njegovu upotrebu kao aditiva u stočnoj i ljudskoj upotrebi. Na primer, u hrani za mačke i pse ovog aditiva ne sme biti više od stotog dela. Sa druge strane, titanijum-dioksid je dugo smatran bezbednom zamenom za olovno belo u slikarstvu, zato što je olovo toksično“, napominje Savić.