Ekonomija
Zašto je titanijum-dioksid problematičan i kroz koje proizvode ga unosimo u organizam?
Pixabay ilustracija
Iako je još u januaru prethodne godine Evropska komisija zabranila upotrebu titanijum-dioksida u proizvodima namenjenim ishrani, u Srbiji to još uvek nije slučaj. Tako je početkom novembra Hrvatska vratila Srbiji pošiljku keksa, nakon što je na granici konstatovala da sadrži ovo jedinjenje.
Ova vest zabrinula je građane, koji se pitaju da li je hrana na domaćem tržištu zdrava i bezbedna, ako se i dalje koriste supstance za koje Evropa smatra da mogu dovesti do kancera.
Konkretno, kada je reč o titanijum-dioksidu, naučna istraživanja ukazuju na to da unos ovog jedinjenja potencijalno može dovesti do oštećenja DNK, te izazvati teška oboljenja kao što je rak.
S tim u vezi, Vladan Kocić, doktor veterinarske medicine, specijalista za bezbednost hrane i predsednik Superlab-a, kaže za Danas da, iako ljudi već pet decenija koriste titanijum dioksid u raznim proizvodima, najnoviji naučni pokazatelji, a posebno nalaz titanijuma u placenti, pozvali su na ispitivanja njegove bezbednosti.
„U januaru 2022. Komisija za bezbednost hrane, na preporuku Evropskog komiteta, donela je zabranu njegove upotrebe u hrani, jer je potvrđena genotoksičnost. To znači da on može oštetiti gene. Ovo ne znači nužno da je kancerogen, jer oštećenje genetskog materijala ne vodi uvek u kancer, već može doveti i do drugih bolesti kao što su dijabetes ili auto-imune bolesti. Zbog toga što je zabrinutost bila značajna, doneta je odluka da se on izbaci iz upotrebe“, ukazuje naš sagovornik.
Zbog čega je upotreba titanijum-dioksida i dalje legitimna u Srbiji, Kocić kaže da nije najjasnije, niti koliko vremena Srbija ima da ga zabrani, s obzirom na to da se obavezala na harmonizaciju zakona sa Evropskom unijom.
Govoreći o uticaju titanijum-dioksida na organizam, predsednik Superlab-a naglašava da je primetna široka upotreba žvakaćih guma, te da ona može izazvati oštećenje crevne flore.
„Zbog bele boje i svetlucavosti, u žvake se stavlja ova supstanca. Dete kada žvaće žvaku to traje po pola sata, sat ili dva. Najveća koncentracija titanijum-dioksida je u spoljnoj oblozi, a u jednom radu je dokazano da titanijum-dioksid koji dolazi iz žvaka i meša se sa pljuvačkom, oštećuje mikrofloru creva. Drugi problem je što se titanijum-dioksid u značajnoj količini nalazi u nano-česticama. To su čestice sitnije od jednog nanometra, i po tome predstavlja ćelijsko đubre. On može prodirati i na mehanički, ne samo toksički način, i remetiti DNK strukturu. Tu je problem sa titanijum-dioksidom. Ono što sada ne vidimo, a verovatno postoji, jeste činjenica da ova susptanca ne prođe samo kroz naš stomak, nego verovatno kao nano-čestica ostaje u organizmu i menja DNK“, upozorava Kocić.
Više informacija pročitajte OVDE.