Društvo

Kako stoji Srbija u odnosu na EU, gde dve petine mladih ima fakultetsku diplomu

FOTO: A. Stepanović

FOTO: A. Stepanović

Više od dve petine stanovnika Evropske unije, starosti od 25 do 34 godine, imalo je visoko obrazovanje u 2022. godini, saopštio je Evrostat ističući da neki ljudi u toj starosnoj grupi možda još studiraju.

Od 240 regiona u EU za koje su dostupni podaci, 72 regiona je već dostiglo ili premašilo cilj politike Unije za oblast obrazovanja, a to je da bar 45 odsto stanovništva u navedenoj starosnoj grupi ima visoko obrazovanje.

Na vrhu se nalazi region glavnog grada Litvanije sa 73,6 odsto, a zatim sledi ostalih 11 regiona u kojima je najmanje 60 odsto mladih ljudi imalo tercijarno obrazovanje. To, kako navodi Evrostat, uključuje glavne regione Francuske, Irske, Holandije, Poljske, Mađarske, Švedske, Luksemburga i Danske.

Mnogi od ovih regiona privlače visoko kvalifikovane ljude, verovatno zbog različitih obrazovnih, radnih i društvenih/životnih mogućnosti koje nude, ističe Evrostat.

Beograd već dostigao evropski cilj

Evrostat je objavio i podatke iz regiona zemalja kandidata, među kojima je i Srbija. Tako je region Grada Beograda već dostigao cilj EU, jer 48,2 odsto stanovnika starosti od 25 do 34 godine, ima fakultetsku diplomu.

U regionu Šumadije i Zapadne Srbije 28,8 odsto stanovnika ove starosne dobi ima visoko obrazovanje, u regionu Vojvodine 27,6 odsto, a u regionu Južne i Istočne Srbije 27,5 odsto.

Na začelju regioni Istočne Evrope i južne Italije

Na začelju liste nalazi se 17 evropskih regiona u kojima je manje od četvrtine stanovnika starosti od 25 do 34 godine imalo visoko obrazovanje u 2022. godini, a to je čak sedam od osam regiona u Rumuniji, tri regiona u Mađarskoj, dva u Bugarskoj, jedan u Češkoj, tri na jugu Italije i Francuska Gvajana, najveća teritorija EU van Evrope.

Neki od ovih regiona su okarakterisani kao ruralni/izolovani regioni sa niskim nivoom mogućnosti zapošljavanja visokokvalifikovanih radnika, dok je druge karakterisala njihova relativno visoka specijalizacija u programima stručnog obrazovanja, sa studentima koji su se kretali na tržištu rada kroz šegrtovanje i programe obuke, a ne kroz akademske kvalifikacije, ističe Evrostat.