Društvo

Članstvo u EU podržava 57% građana Srbije

foto/ ilustracija/ EU pixabay

foto/ ilustracija/ EU pixabay

Podrška građana Srbije članstvu u Evropskoj uniji je na najvišem nivou u proteklih pet godina, pokazuje istraživanje Ministarstva za evropske integracije. Ulazak Srbije u Uniju, prema mišljenju ispitanika, najviše usporava briselska politika uslovljavanja i ucena.

Ako bi referendum bio raspisan sutra, 57% građana glasalo bi za ulazak zemlje u EU, što je 8% više u odnosu na prošlu godinu. Protiv bi se izjasnilo 30% građana, a 12% je reklo da ne bi glasalo.

Većina ispitanika (52%) misli da ulazak Srbije u Uniju najviše otežava “politika stalnog uslovljavanja i ucena koju EU primenjuje prema Srbiji”.

Po 12% stanovnika je ocenilo da su glavni uzroci sporog procesa evropskih integracija objektivne prepreke, odnosno reforme koje treba sprovesti, i nesposobnost domaćeg rukovodstva.

Manje od polovine građana (48%) smatra da bi članstvo u EU bilo dobra stvar za Srbiju, a 23% misli da bi to bilo loše.

Na pitanje šta će Srbiji doneti pregovori s EU, četvrtina anketiranih je odgovorila bolji život i nova radna mesta, 19% više adminstrativnih obaveza, 18% bolji imidž Srbije, 17% pristup evropskim fondovima, 12% veću bezbednost, a 8% je reklo da neće doneti ništa dobro.

Velika većina učesnika istraživanja (83%) smatra da bi reforme trebalo sprovoditi radi stvaranja bolje Srbije a ne samo zato što su uslov EU za članstvo, a 6% je reklo da reforme uopšte ne treba sprovoditi.

Najpozitivniji efekat na svakodnevni život imaju reforme u zdravstvenom sistemu, prema mišljenju 62% ispitanika, zatim reforme u zaštiti životne sedine (60%) i u poljoprivredi (54%), dok samo 36% smatra da su to reforme pravosuđa.

Da bi država imala koristi od članstva u EU smatra 47% ispitanika, a 9% smatra da ne bi imala koristi. Pođednak broj anketiranih (37%) je reklo i da bi imalo i da ne bi imalo ličnu korist od ulaska u EU.

Najveće koristi od članstva osetile bi se u poljoprivredi, državnoj upravi i životnoj sredini, dok bi sudstvo, zdravsto i školstvo imale najmanje koristi prema mišljenju ispitanika.

U pogledu budućnosti same EU, 41% ispitanika veruje da će se Unija susretati sa sve većim problemima i da je “verovatnije da će se potpuno zatvoriti, ili čak raspasti, nego što će se dalje širiti i jačati”.

Da će EU uspeti da prevaziđe sadašnje probleme, ali će se sve više zatvarati i sve teže primati nove članice misli 28% građana, a samo 9% veruje da će nastaviti da se širi.

Građani Srbije prepoznaju EU kao najvećeg donatora u Srbiji od 2000. godine do danas. Čak je 41% ispitanika reklo da je Unija najveći donator u proteklih 20 godina, 34% smatra da je to Kina, 11% Rusija, a po 5% građana misli da su to Norveška i Japan.

Kada je reč o vidljivosti projekata finansiranih iz fondova EU, 50% ispitanika zna za bar jedan takav projekat i to najviše u oblasti zaštite životne sredine. U istraživanju, psrovednom od 28. jula do 6. avgusta, učestvovalo je 1.000 ispitanika.