Društvo

Psiholozi su deficitarni u Srbiji: Samo 123 njih radi u domovima zdravlja u čitavoj državi

FOTO: Pixabay ilustracija

FOTO: Pixabay ilustracija

Psiholozi u domovima zdravlja su definitivno deficitarni. U tim zdravstvenim ustanovama širom Srbije radi svega 123 psihologa, što znači da na svakih 100.000 stanovnika dolazi manje od dva psihologa (1,85), pokazalo je nedavno istraživanje Mreže psihosocijalnih inovacija (PIN), dok, sa druge strane, istraživanje koje su sproveli prošle godine pokazuje da se trećina stanovništva smatra psihički ugroženim.

Koliko ima psihologa pokazuje istraživanje koje je urađeno pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja tokom avgusta, septembra i oktobra ove godine, a obuhvatilo je trećinu psihologa iz primarne zdravstvene zaštite.

Rezultati istraživanja su pokazali da psiholozi u domovima zdravlja, u najvećoj meri, rade sa decom, adolescentima i mladima, kao i osobama koje imaju dijagnoze mentalnih poremećaja, dok se naši sugrađani za pomoć javljaju, pre svega, zbog problema u vezi sa decom, depresijom i anksioznošću.

Istraživanje: Psiholozi uglavnom rade sa decom
Čak 55 odsto ispitanika navelo je da nema neophodne uslove da sprovodi adekvatan psihološki tretman svima kojima je potreban. Svaki treći psiholog iz doma zdravlja rekao je da nema dovoljno vremena za rad, četvrtina da nema adekvatan prostor, trećini da psihološki testovi nisu na raspolaganju, dok je skoro polovina izrazila nezadovoljstvom svojim primanjima.

Da uloga psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije dovoljno jasno definisana smatra trećina ispitanika.

Iako 84 odsto psihologa prepoznaje važnost multidisciplinarne i multisektorske saradnje za svakodnevno obavljanje posla, oko trećina njih smatra da ona ne funkcioniše u dovoljnoj meri.

Kada bi bilo više psihologa u domovima zdravlja, to bi, kako kaže sagovornica Danasa psiholog Branka Tišma, i školskim psiholozima bila velika podrška.

– Ukupno u zdravstvu je zaposleno 350 psihologa, u školama nešto više od 800, znači samo 1.200 ljudi brine o svim našim problemima i krizama, što je nedovoljno. Možda nije u redu da ja kao školski psiholog komentarišem, ali i jeste. Znate šta se zapravo dešava? Kad ljudi odlaze u penziju ili menjaju radno mesto i izađu na neki način iz zdravstva, najčešće se na njihovo mesto ne primi niko. Ugasi se ili se preusmeri na neke druge profesije koje su u tom trenutku potrebne zdravstvu. Ali, zaista taj broj od 123 psihologa u domovima zdravlja je izrazito mali jer ne mogu da podmire sve one potrebe različite koje postoje, a to pravi problem i drugim instituacijama koje se bave decom, kao što su, na primer, škole – objašnjava Tišma.

Više teksta pročitajte OVDE.