Društvo

Stavovi mladih o rijaliti programu: “Nešto što ne sme da se dešava na ulici dešava se na rijalitiju“

ilustracija: Pixabay

ilustracija: Pixabay

Rijaliti programi dugogodišnja su tema kada je medijska scena u Srbiji u pitanju. Oni obiluju nasilnim, a neretko i pornografskim sadržajima. Često se dovodi u pitanje kredibilitet njihovih učesnika. Iako mladi gotovo i ne gledaju televiziju, isečci iz ovog televizijskog žanra objavljuju se na društvenim mrežama, bilo kroz popularne “mimove”, bilo kroz sadržaj koji objavljuju profili koje su kreirali fanovi učesnika rijalitija. Postavlja se pitanje kako ovakvi sadržaji utiču na mlade, odnosno koje im se vrednosti plasiraju, a koje osobe predstavljaju kao zvezde.

Sa učenicima Ekonomske škole u Požarevcu razgovarali smo o tome da li prate rijaliti programe i kakvo je njihovo mišljenje o toj vrsti sadržaja.

Monika Cojkić kaže da ne prati rijaliti programe. Vidi ih na televiziji, ali uglavnom promeni kanal.

„Ono što mi iskače na Instagramu ili drugoj društvenoj mreži, neki smešni isečci jesu zanimljivi, ali nikad ne bih uzela da pogledam na Jutjubu ceo video tog isečka i slično. Nisu prikladni za plasiranje na bilo kojoj televiziji ili društvenoj mreži i mislim da dosta utiču na omladinu i ljude, koji mogu da uđu u rijaliti da zarade dosta novca, a da ništa ne rade. Neki po osam sati rade da bi samo deo toga zaradili, čak ni deo. Mislim da je to gubljenje vremena za one koji to prate“, kaže Monika.

Foto: A. Stepanović/Boom93

Ni Marija Filipović ne prati rijaliti programe, ali i njoj na TikToku izlaze i smešni momenti. Slaže se sa Monikom da je u pitanju gubljenje vremena.

„Ako uključim rijaliti, gledam kako se svi šetaju po jednoj kući i ništa ne rade. Desi se u trećem satu nešto. To mi je veliko gubljenje vremena. Meni je smešno što im u profesiji piše da su ’zadrugarci’“, rekla je Filipović.

Foto: A. Stepanović/Boom93

 

Klara Trifunović smatra da nema potrebe da se prati ta vrsta programa i, kad god na to naiđe, promeni kanal ili lista društvenu mrežu dalje.

„Postoji puno trenutaka kada su mnogo vulgarni i kada se ne ponašaju prigodno, što gledaju deca jer nije zabranjen“, navela je Klara.

Foto: A. Stepanović/Boom93

Bogdana Milenković kaže da zna mnogo dece koja su mlađa od nje, a gledaju i prate svaku epizodu i sezonu.

„Ne pratim rijaliti programe i mislim da ljudi koji veruju u to da ti ljudi unutra nemaju kontakt sa spoljnim svetom žive u velikoj zabludi. Rijaliti je velika nameštaljka i dosta se nasilja plasira kroz rijaliti. Džabe što oni u tim delovima bluruju kadar kad bilo gde neko može da naiđe na video na društvenim mrežama. To je nezaobilazno i ne možemo da izbegnemo da vidimo bilo šta od toga i loše utiče. Rijaliti treba da se ukine“, kaže Anica Pavlović.

Ni Jovana Tasić ne prati rijaliti programe, ali smatra da ga je nemoguće zaobići.

„To treba zabraniti zakonom, ali nekako svi mi gledamo to da sklonimo sa strane i pravimo se da ne postoji, a to je deo nas i deo naše kulture, gde taj rijaliti udara na psihu i ljudi počinju da odobravaju nasilje, sodomu i gomoru. Oni su tu da zabavljaju ljude svojom glupošću i nasilnošću. Nešto što ne sme da se dešava na ulici dešava se na rijalitiju.  Mi to gledamo i mislimo da je normalno. Tu se izvrću ljudske vrednosti i udara se na javni diskurs“, navodi Tasić.

Foto: A. Stepanović/Boom93

Emilija Stojadinović takođe ne prati rijalitije, ali, kako kaže, prati ih njena baka.

„Moja baba to prati svaki dan i svako veče i kaže da je to smiruje. Kad sam kod nje, ona spava sa rijalitijem. Ne znam kako to može da je smiri. Oni se svađaju, viču, tuku se. Na isečcima koji izlaze su uglavnom oni ljudi koji nemaju osnovno znanje i ljudima je to smešno, a strašno je žalosno što se ljudi smeju drugima“, kaže Stojadinović.

Kako ističe, tu je uloženo mnogo novca, što je moglo biti iskorišćeno u druge svrhe, kao npr. donacija za decu. 

„Jedini rijaliti sa kojim sam upoznata jeste ’Zadruga’, jer je kod nas najpoznatija, ali nikad ga nisam gledala. U zadnje vreme mi na Instagramu iskaču kratki isečci i videi koji su smešni i meni, ali to nije nikakva svađa, već mali interesanti momenti. Niko u mojoj porodici ne gleda rijaliti emisije i lično smatram da se za njih interesuju ljudi koji nemaju da rade pametnija posla u životu. Koja je svrha da ti sediš i provodiš svoj dan gledajući ljude preko malog ekrana kako se svađaju, kada možeš da iskoristiš na pametan način?“, navodi Milica Milić.

Foto: A. Stepanović/Boom93

Nijedna naša sagovornica ne prati rijaliti programe, što je saglasno sa mišljenjem Marije Vučić novinarke KRIK-a na projektu “Raskrikavanje”, da mladi nisu publika koja prati rijaliti programe.

„Nemam nikakvu preciznu statistiku koja publika pre svega gleda rijalitije, čita tabloide i slično, ali usudiću se da iznesem slobodnu procenu. Mislim da to nisu mladi ljudi. Mislim da su to više starije generacije. Mislim da je primarna televizijska publika, publika štampe, publika rijaliti programa i čitaoci tabloida, uglavnom stariji od 35. Ne znam koliko su mladi ljudi, ako pričamo o kategorijama do 20 i nešto, zainteresovani za rijaliti programe, koliko čitaju tabloide. Ne znam da li klinci od 20 godina čitaju Informer. Mislim da Informer pre čitaju naši očevi, majke, dede, babe itd. Mislim da rijaliti programi i to što dolazi iz tradicionalnih medija mnogo više pogađa starije generacije. Mnogo više utiče na njihovu svest o stvarima“, smatra Vučić.

Marija Vučić rijaliti programe ne bi nužno povezivala sa medijskom pismenošću mladih. Misli da su oni druga vrsta problema, koja se ne tiče toliko medijske pismenosti koliko se, kako kaže, tiče jedne građanske osvešćenosti.

„Mislim da mladi nisu toliko u problemu. Možda grešim. Ovo govorim napamet i moram da stavim ogradu. Nemam statistiku ko čini publiku rijaliti programa, ali po onome što vidim i znam, a pratim medije intenzivno, svaki dan, već deset godina, rekla bih da su ipak u većem problemu naši roditelji, naše babe i dede, nego što su to mladi ljudi, kad pričamo o rijaliti programima“, ističe Vučić.

Foto: Privatna arhiva

Koji je uticaj rijaliti programa?

I same učenice primetile su šta je ono što je štetno u rijaliti programima – promoviše se nasilje, vulgarnost, ismevanje drugih, i ideja da se bez mnogo rada može doći do velike popularnosti i bogatstva. Time se mladima stvara nerealna slika uspeha. 

Kod tinejdžera koji konzumiraju ovaj sadržaj mogu se razviti nerealni standardi lepote, što kao posledicu može imati probleme sa samopouzdanjem. Naime, učesnice rijalitija uglavnom imaju identičan izgled – podvrgnute su različitim plastičnim operacijama, imaju dugu nadograđenu kosu, veštačke nokte, veštačke trepavice i oskudnu, ali markiranu odeću.

Ukoliko pogledamo profil ljudi koji učestvuju u rijaliti programima koji se emituju na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, primetićemo da mnogo njih predstavlja ljude sa margine društva i sumnjivom prošlošću. Kada se takvi ljudi prikazuju u dnevnom terminu, na televiziji sa nacionalnom frekvencijom, i još za to dobijaju velike sume novca, to kod mladih može podsticati razvoj iskrivljenih vrednosti. Televizije koje emituju programe sa nasilnim sadržajima ostaju nekažnjene.

U Kodeksu novinara Srbije navedeno je da je novinaru zabranjeno da koristi neprimerene, uznemiravajuće, pornografske i sve druge sadržaje koji mogu imati štetan uticaj na decu. Ipak, medijski sadržaji sa ovim elementima godinama se emituju na televizijama s nacionalnim frekvencijama, i to u dnevnim terminima.

Dužnost pružaoca medijskih usluga propisana Zakonom o elektronskim medijima jeste „podizanje opšteg kulturnog i obrazovnog nivoa građana”.

Programsku strukturu RTV Pink i Hepi TV, prema Izveštaju o načinu ispunjavanja zakonskih i programskih obaveza komercijalnih PMU za 2020. godinu, označila je dominacija rijaliti programa (38,06% RTV Pink, 38,21% Hepi TV). Imajući u vidu šta sve možemo videti u rijaliti programima, možemo zaključiti da ne samo da se kulturni i obrazovni nivo građana ne podiže nego se još i dodatno urušava, što je posebno štetno za mlade ličnosti koje tek treba da se formiraju.

Ove televizije i dalje dobijaju nacionalnu frekvenciju. Kako je pisao CINS, REM u poslednjih pet godina nije izrekao nijednu meru protiv televizije Pink zbog emitovanja neprimerenog sadržaja u Zadruzi, pokazuju odluke REM-a o izrečenim merama. 

Nakon što je jedan učesnik rijaliti programa drugoj učesnici pretio smrću, Savet REM-a 2020. godine naložio je izradu obavezujućeg Pravilnika o vremenu emitovanja rijalitija prisilnog okruženja, prema kojem bi emitovanje tog programa biti ograničeno od 23 do 6 sati ujutru. Ipak, to do danas nije zaživelo.

Nasilje u Srbiji eskaliralo je u maju 2023. godine, masovnim ubistvima u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i u selima u okolini Mladenovca, nakon čega je usledio protest “Srbija protiv nasilja”, koji je u Beogradu održavan svake subote, 27 puta. Jedan od zahteva protesta bilo je upravo ukidanje rijaliti programa koji promovišu nasilje. Ni ovaj, kao ni ostale zahteva protesta vlast nije ispunila.

Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon tragedija „zamolio” Željka Mitrovića da ukine rijaliti program. Posle obraćanja predsednika, vlasnik televizije Pink najavio je da „Zadruge” više neće biti. Željko Mitrović to je i ispunio – „Zadruge” više nema, ali zato ima novog rijalitija pod nazivom „Elita”. 

Ko su slavni u savremenom društvu?

Ako imamo u vidu da se rijaliti program koji se trenutno emituje na televiziji „Pink“ zove „Elita“, možemo postaviti pitanje ko se smatra elitom u ovom društvu.

I nakon što se rijaliti programi završe, njihovi učesnici ostaju prisutni u medijima, noseći epitet „zvezde“. Rijaliti zvezde uglavnom se nisu proslavile zahvaljujući vanserijskom talentu, već zahvaljujući deljenju prljavog veša iz svog i života svojih bližnjih. 

I dok se takvim ličnostima daje mnogo medijskog prostora, malo je medija koji taj prostor daju istaknutim ličnostima iz sveta kulture.

O tome šta za njih znači biti slavan i ko su današnje zvezde razgovarali smo sa učenicima Ekonomske škole Požarevac.

„Po nekoj osnovnoj definiciji, biti slavan znači biti poznat među većom grupom ljudi. Ja kao osoba koja nije toliko upućena u njihov svet, moram da kažem da smatram slavnim ličnostima Srbije, one ljude koji su zapravo mrtvi i koji su nam ostavili nešto što i dan danas imamo ili možemo da čitamo, nebitno da li su to neke vrste objekata, pesme ili priče. To je nešto što je edukativno, iz čega možemo da naučimo, gde možemo da protumačimo tuđa osećanja i da se poistovetimo sa time“, kaže Milica Milić.

Emilija Stojadinović kaže da, kada reč „slavan“ čuju mladi, oni se sete jutjubera, pevača i aktuelnih poznatih ličnosti, dok, ako pitamo starije, oni bi pomislili na stare glumce i pesnike.

„Imamo sportiste i oni daju dobar ugled Srbiji, na primer Novak Đoković, vaterpolisti odbojkaši. Ako neko i nije čuo za Srbiju, znaju je zahvaljujući sportu“, rekla je Emilija.

Foto: A. Stepanović/Boom93

Jovana Tasić smatra da biti slavna osoba znači napraviti brend od svog imena i imati publiku.

„Mi u Srbiji imamo javne ličnosti koje su dobre i loše, ali mi smo krivi za to jer smo im dali tu validnost. Postoje dobre ličnosti kao sportisti, glumci, ali oni su marginalizovani i najviše prostora je dato influenserima, rijaliti zvezdama, ljudima koji nisu ni za šta validni. Dato im je toliko prostora i zatrovano je javno mnjenje. Mi ne obraćamo pažnju na to, a mnogo bi više trebalo jer će sledeće generacije gledati i misliti da je sve to normalno. Trebali bi više prostora dati sportistima, naučnicima koji su izgradili karijere uz pomoć svog rada a ne osobama koje će biti bitne tri dana, zatrovati javno mnjenje i otići“, ističe Jovana.

Anica Pavlović navodi kako slavne i poznate osobe nisu isto. Prema njenim rečima, slavne osobe su doprinele nečemu, promenile  nešto. Misli da još uvek ima onih koji promovišu prave vrednosti, ali da ih je sve manje.

Foto: A. Stepanović/Boom93

„Mislim da će trenutno, kada nekoga pitate za slavne ljude, pre reći za tiktokere i jutjubere, ali oni su ljudi koji će biti slavni sada i još neki vremenski preiod i biće zaboravljeni. Pravi slavni ljudi su pevači, glumci i oni koji nikada neće biti zaboravljeni. Uvek će imati nešto što su uradili i biće poznati po tome“, kaže Bogdana Milenković.

Foto: A. Stepanović/Boom93

 

Monika Cojkić smatra da su slavne osobe u današnje vreme influenseri i da to ne bi trebalo da bude tako, već da su među najvećim slavnim osobama sportisti poput Novaka Đokovića i Nikole Jokića. 

„Oni predstavljaju našu državu, a influenseri ne predstavljaju nas kao državu nego sebe. Sportisti nas poštuju i mislim da dosta dobro utiču na omladinu“, navela je Monika.

Svaka generacija imala je svoje zvezde na koje se ugleda, i to je neizostavni deo svakog tinejdžerskog doba. Ali baš zato što mladi usvajaju vrednosti posmatrajući ličnosti koje iz nekog razloga uvažavaju, važno je da to budu osobe od integriteta. Uloga medija je upravo u tome da medijski prostor daje ličnostima na koje se treba ugledati i time učestvuje u vaspitavanju mladih naraštaja. Takođe, veoma je važno negovati medijsku pismenost kod mladih ne bi li, kao i učenice sa kojima smo razgovarali, umeli da prepoznaju koji sadržaj je kvalitetan i edukativan, a koji sadržaj dovodi do degradiranja društva.

POSLUŠAJTE CELU EMISIJU Jasno i glasno - za medijsku pismenost mladih: Stavovi mladih o rijaliti programima

Foto: Ministarstvo informisanja i telekomunikacija