Društvo

„Korona doprinela padu vakcinacije, sad plaćamo ceh“: Stručnjaci o velikom kašlju

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Smrt četiri bebe od velikog kašlja pokazala je da sve dečje bolesti nose rizik po život, a taj rizik se može sprečiti vakcinacijom na kojoj se u Srbiji ne radi dovoljno, izjavio je konsultant UNICEF-a za vakcinaciju Dragoslav Popović. Epidemiolog Mioljub Ristić kaže da se ovo oboljenje, uprkos vakcinaciji, ne samo kod nas, ciklično javlja u epidemijskim formama, na tri do pet godina.

Strašno je da više ne razgovaramo o obuhvatu vakcinacijom, a on je loš, nego govorimo o tome da deca umiru od bolesti koje su mogle da budu kontrolisane, istakao je Popović u emisiji Newsnight na N1, osvrćući se na informaciju da su četiri bebe u Srbiji umrle od velikog kašlja.

„Ova deca nisu dobila šansu da dođu do prve doze vakcine, to jeste tragedija, i pitanje je šta dalje. Korona nam je donela infodemiju u vezi sa diskusijama o vakcinama, a tu diskusije nema. Tu nema ništa novo i nepoznato“, istakao je on.

Prema njegovim rečima, 95 procenata je cilj obuhvata vakcinacijom, ali osim za Be-se-že vakcinu (protiv tuberkuloze) nismo došli do tog cilja.

„Imamo jako puno slučajeva velikog kašlja i to je drugi alarm koji poziva na urgentnu akciju i mobilizaciju drugačiju od one što smo imali prethodnih meseci“, rekao je Popović.

Kako je kazao, nedostaje veliki broj bustera za odraslo stanovništvo, jer ovaj pertusis (veliki kašalj) prenose odrasli. Prema njegovim rečima, Srbija ima solidno napisan program vakcinacije, ali mora da se postavi pitanje ko vodi program, ko je na čelu. Nama treba liderstvo u ovom polju, smatra Popović.

„Pojava velikog kašlja nije vest, ali smrti su nešto što ne bi smelo da se dešava. Pokazalo se da sve te dečje nose rizik po život, a taj rizik može da se spreči vakcinama i da mi ne radimo dovoljno da to uradimo. Javljaju nam se bolesti koje su bile pod kontrolom“, kazao je Popović.

Srbiji, kako je istakao, nebostaje i broj pedijatara.

Sa ovim kapacitetom, ne možemo da dođemo do obuhvata od 95 procenata, smatra Popović.

„Ne priča se o dobroj strani vakcinacije“
Razloga ima jako puno, jednim delom i zbog bojazni roditelja od vakcinacije, rekao je Popović.

„Imali smo vakuum, u taj vakuum je utrčao (Branimir) Nestorović. Ja se nadam da će se sada fokusirati na kanalizaciju na levoj obali Dunava. Na manipulacijama oko vakcina, izletelo je nekoliko političkih stranaka, ali oni nisu većina“, istakao je Popović.

Naglašava da je u Srbiji obuhvat svim vakcinama 80 odsto i da je potrebno još 15 odsto.

„I oni koji pričaju o vanzemaljcima… Trebalo bi da se uhavate nekog pametnijeg posla, a televizije, društveni mediji da se okrenu onome što je suština. Vakcine su i našu generaciju dovelu ovde gde smo sada i treba da iznesu i mlade ljude..dIskutiujemo o nečemu što je toliko prodiskutovano, čemu sve to“, upitao je on.

„Obuhvati vakcinacijom proteklih godina bili niži od potrebnih“
Epidemiolog Mioljub Ristić slaže se da jeste veći broj obolelih, ali da ne može da kaže da se veliki kašalj „vratio“.

Velikog kašlja ima u svakoj zemlji pa i u kod nas samo je njegova učestalost se razlikuje, objašnjava epidemiolog.

Kako je precizirao, uprkos vakcinaciji, i u drugim zemljama, ne samo kod nas, zadržalo se njegovo ciklično javljanje, odnosno javlja u eidemijskim formama na tri do pet godina, vakcinisali se li ne.

„Činjenica je da je Kovid 19 doprineo da su obuhvati vakcinacijom protelih godina bili niži od potrebnih i sada plaćamo ceh“, naveo je Ristić izrazivši nadu da se epidemija morbila koja vlada u Ruminiji i Bosni neće preliti i na Srbiju.

Kada je u pitanju veliki kašalj, kako kaže, strategija bi trebalo da bude usmerena na bebe do dva meseca, da ta deca ne budu izložena velikom kašlju i vakcinisati ih što pre u uzrastu kada su stasala za to. Prema njegovim rečima, potrebno nam je još jedna buster doza za decu od 10 do 14 godina.

Mere zaštite od velikog kašlja:

Među opštim merama zaštite, Ristić navodi izbegavanje svih skupova u zatvorenom, nošenje maski u zatvorenim prostorijama.

U slučaju oboljevanja člana porodice, daju se preventivno antibotici kako bi se sprečilo širenje, kaže Ristić.

„To su sve mere i merice koje doprinose da iz ove godine izađemo sa što manje posledica“, ističe epidemiolog.