Društvo

Skoro polovinu plate trošimo na hranu, ni 100 hiljada ne pokriva potrošačku korpu

FOTO: Boom93/S.Lisac
prodavnica

FOTO: Boom93/S.Lisac prodavnica

Ako uzmemo u obzir da odrednica "prosečna", kada je reč o mesečnoj zaradi, nije baš najpreciznija, te da realna zarada, ona koju prima oko polovine zaposlenih u Srbiji, ne prelazi 67 hiljada dinara, a da je minimalac 45 hiljada, možemo zaključiti da mnogi građani Srbije o prosečnoj potrošačkoj korpi mogu samo da sanjaju.

U još goroj situaciji su penzioneri sa najnižim penzijama koje iznose oko 25 hiljada dinara i primaoci socijalne pomoći koji dobijaju oko 11 hiljada mesečno, piše 021.rs.
 
Ne pomaže ni to što su osnovne namirnice drastično poskupele u odnosu na prethodne godine. 
 
U Izveštaju o kupovnoj moći stanovništva za oktobar 2023. godine Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine navodi da je prosečna potrošačka korpa za taj mesec iznosila 100.720 dinara, što je za 167 dinara više u odnosu na septembar iste godine, a skoro 10 odsto više u odnosu na oktobar 2022.

Minimalna potrošačka korpa bila je 52.239 dinara, a u odnosu na godinu ranije, bila je za 9,8 odsto veća.
 
Prosečna zarada u Srbiji je u oktobru 2023. godine bila 119.791 dinar sa porezima i doprinosima, dok je neto zarada bila 86.768 dinara. Iako su bruto i neto zarade tokom prošle godine u odnosu na 2022. godinu porasle za oko 15 odsto, realan rast je samo 1,4 odsto.
 
Prosečna zarada nije mogla da pokrije prosečnu potrošačku korpu u mesecu za koji je rađen izveštaj. Za jednu prosečnu potrošačku korpu bilo je neophodno izdvojiti 1,16 prosečnih zarada. Za pokriće minimalne potrošačke korpe bilo je potrebno izdvojiti 0,60 prosečne zarade. 
 
Potrošačke cene u oktobru 2023. godine povećane su za 8,5 odsto za samo godinu dana. Najviše su poskupeli obrazovanje, odeća i obuća i oprema za stan, a potom i stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva.