BBC News

MUP da utvrdi šta se desilo na protestu kada se začuo 'jak zvuk': Tužilaštvo

Tužilaštvo je reagovalo 24 sata posle incidenta i brojnih reakcija.

protest u Beogradu
Reuters

Dan posle još neobjašnjenog zvučnog incidenta tokom održavanja 15 minuta tišine na protestu 15. marta, Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je Ministarstvu unutrašnjih poslova da utvrdi šta se tačno dogodilo.

Policiji je naloženo da utvrdi da li je upotrebljeno pirotehničko sredstvo, oružje ili drugo „opšteopasno sredstvo koje je moglo da dovede u opasnost život i telo okupljenih građana", navodi se u saopštenju tužilaštva koje citira Radio-televizija Srbije.

Tužilaštvo je naložilo da se utvrdi ima li povređenih među okupljenima, te da se prikupi neophodna medicinska dokumentacija o vrsti i težini zadobijenih povreda.

Po utvrđivanju „činjeničnog stanja", tužilaštvo će odlučiti ima li elemenata krivičnog dela izazivanje opšte opasnosti ili drugog za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Nevladine organizacije, poput Beogradskog centra za ljudska prava, pozvale su da im se jave ljude koji su bili „u momentu ispaljivanja takozvanog zvučnog udara tokom 15 minuta tišine i koji su pretrpeli bilo kakve povrede".

Policija treba, po nalogu Tužilaštva, i da utvrdi da li su se Beogradskom centru javili građani „sa tegobama" posle ovog incidenta, „u kom broju i da se pribave njihovi podaci, kao i podaci drugih lica koja imaju saznanja u vezi sa eventualnim povredama prisutnih na protestu".

Na snimcima načinjenim u večernjim satima koji su objavljeni na društvenim mrežama vidi se kako ljudi u panici naglo razdvajaju po sredini ulice.

Ubrzo su se pojavile tvrdnje da se radi o zakonski nedozvoljenom zvučnom oružju koje može izazvati bol, dezorijentaciju, vrtoglavicu i oštećenje sluha.

Nešto kasnije, Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo je da koristilo takvo oružje.

„Korišćenje tog zvučnog oružja nije u skladu sa zakonom", saopšteno je iz MUP-a.

I Ministarstvo odbrane je odbacilo, kako navode, „notorne laži i neistine" da su njegove službe upotrebile „takozvani zvučni top" tokom protesta.

Više javno tužilaštvo je naložilo „formiranje predmeta" povodom širenja informacija o korišćenju „zvučnog topa".

Ovaj nalog tužilaštva je izdat posle zahteva predsednika Srbije Aleksandra Vučića ministarki pravde Maji Popović da se „provere" tvrdnje o korišćenju ove naprave".

„Znamo da nisu, ali neka se proveri, neka se povede postupak, ali onda neka gone sve one koji su izašli u javnost sa takvom notornom laži", rekao je Vučić na sednici Vlade dan posle protesta u Beogradu.

„Neko mora krivično-pravno da odgovara za širenje takvih brutalnih dezinformacija, pokušavajući da obmane celokupnu javnost, unese nemir i nastavi sa izazivanjem nereda" u Srbiji, smatra on.

Zahtevaju se odgovori

Protest u Beogradu
Reuters
Protest u Beogradu

Na osnovu „500 prijava građana i njihovih svedočenja, jasno da je tokom protesta 15. marta došlo do snažnog zvučnog udara, koji je kod prisutnih izazvao niz fizičkih i psihičkih reakcija", saopštila je grupa nevladinih organizacija.

„Prema svedočenjima ... prisutni su osetili snažan zvučni udar, praćen talasom vrućine ili vetra", piše u saopštenju Građanskih inicijativa, Beogradskog centra za ljudska prava, CRTA, FemPlatza, Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) i Inicijative A11.

„Svedoci su zvuk opisali kao snažan huk nalik avionskom motoru ili vozu u tunelu, kombinovan sa visokom frekvencijom preglasne pištaljke, topovskim udarom ili eksplozijom."

Mnogi su „imali osećaj da se ogromno vozilo, stampedo ili nevidljiva sila obrušava na masu, izazivajući paniku i instinktivni strah", piše u saopštenju.

Svedoci su prijavili i „intenzivan strah, paniku i šok, uz ubrzan rad srca, drhtavicu, dezorijentaciju i osećaj gubitka kontrole, dok su neki osetili glavobolju, pritisak u ušima, zujanje, mučninu, povraćanje, visok pritisak u glavi i osećaj vreline na telu."

„Mnogi su iskusili napade panike, anksioznost i dugotrajnu uznemirenost, dok su pojedini pretrpeli nesvesticu i povrede usled pada u stampedu, uključujući uganuća, iščašenja i posekotine", piše u saopštenju.

Iako se na društvenim mrežama beleži niz objava o zdravstvenim problemima posle nerazjašnjenog incidenta, Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije je demantovao da je u ovoj ustanovi bilo zbrinuto desetine građana sa tegobama koje bi mogle da izazove upotreba „zvučnog topa".

„Ni kod koga nisu zabeležene tegobe kakve pojedinci neodgovorno navode... i tendenciozno šire putem društvenih mreža", piše u saopštenju.

https://twitter.com/studentblokade/status/1901347150283321656

Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu zatražio je hitnu i transparentnu istragu povodom upotrebe za sada neidentifikovanog sredstva protiv mirnih demonstranata tokom protesta.

Kolegijum traži „sankcionisanje odgovornih i jasnu garanciju da će svi građani moći da ostvaruju pravo na mirno okupljanje bez straha od nasilja".

„Samo zahvaljujući prisebnosti redara i prisutnih građana, izbegnuta je tragedija većih razmera", piše u saopštenju.

Univerzitet u Beogradu će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva u cilju zaštite studenata i zaposlenih, utvrđivanja odgovornosti i sprečavanja budućih zloupotreba, dodaje se.

https://twitter.com/studentblokade/status/1901276150824931516

Pokret Kreni-Promeni pokrenuo je peticiju koju je do sada potpisalo 440.000 ljudi, kojom se od zvaničnika Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju traži nezavisna međunarodna istragu navodne „upotrebe zvučnog topa 15. marta protiv mirnih demonstranata u Beogradu".

Peticijom se traži i „identifikacija i odgovornost institucija i pojedinaca koji su naredili, omogućili ili izvršili upotrebu zvučnog oružja, kao i međunarodne smernice i zabranu upotrebe zvučnog oružja protiv civila u mirnodopskim okolnostima".

Beogradski centar za bezbednosnu politiku ocenio je da upotreba nedozvoljenog „zvučnog topa" predstavlja „otvorenu demonstraciju sile i pokušaj izazivanja nereda" i traži odgovor „koje oružje je korišćeno, ko je izdao naređenje za njegovu upotrebu, kao i ko ga je upotrebio".

„Neophodno je formirati nezavisnu komisiju radi objektivnog utvrđivanja činjenica nezakonite upotrebe ovog oružja", piše u saopštenju.

Ova organizacija navodi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova 2022. godine pokušalo da legalizuje upotrebu uređaja za emitovanje zvučnih talasa kao sredstva prinude, ali da je usled pritiska javnosti, Nacrt zakona koji je to predviđao povučen iz dalje procedure.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]