Muzika

Kako je nastalo švedsko pop čudo: 50 godina od pobede grupe ABBA na Pesmi Evrovizije

Foto: YouTube printscreen/ABBA

Foto: YouTube printscreen/ABBA

Za mnoge poznate pevače nije moguće utvrditi kada su tačno postali popularni i u kom trenutku smo počeli da volimo njihovu muziku. Kada je reč o grupi ABBA, čije pesme i dalje rado slušamo, tačno se zna da su srca evropske, a ubrzo i svetske publike, osvojili 6. aprila 1974. godine – pobedom na Pesmi Evrovizije u Brajtonu, piše RTS.

Magična noć u aprilu – tako se u švedskim medijima često naziva 6. april 1974. godine, kada je grupa ABBA zabeležila prvu pobedu na Pesmi Evrovizije za tu zemlju čime je utrla put celoj muzičkoj industriji te zemlje.

Sve je počelo četiri godine ranije, kada se grupa – koju su od ranije činili Bjorn Ulveus i Beni Anderson, a tada su im se i formalno priključile i Ani-Frid Lingstad i Agneta Feltskog – pojavila u emisiji švedske televizije „Festfolket“.

Uprkos tome što je program nailazio na razne kritike, to nije omelo grupu da nastavi da osvaja švedsko muzičko tržište, piše RTS.

Prvi hit People Need Love koji je zabeležila grupa pod imenom „Björn, Benny, Agnetha & Anni-Frid“ dostigao je 17. mesto na švedskoj top listi u junu 1972, a bio je i prvi singl grupe koji je ušao na američke top liste.

Prvi put na Melodifestivalenu

Već sledeće godine grupa je debitovala na Melodifestivalenu, švedskom izboru za predstavnika na Pesmi Evrovizije.

https://www.youtube.com/watch?v=LFGLR39d7HQ&embeds_referring_euri=https%3A%2F%2Fn1info.rs%2F&source_ve_path=OTY3MTQ&feature=emb_imp_woyt

Kvartet se na sceni studija švedske televizije predstavio sa pesmom Ring ring, a zauzeli su treće mesto.

Ubrzo nakon toga, menadžer grupe Stig Anderson osmislio je ime po kojem je grupa postala prepoznatljiva u celom svetu – ABBA – akronim sastavljen od početnih slova imena članova grupe.

Važan dan za vozače, ali i švedsku muziku

Da se vlasti u Švedskoj nisu odlučile da 3. septembra 1967. promene stranu kojom će se voziti automobili, možda ne bi ni bilo teksta koji trenutno čitate.

Tog dana je na Švedskoj televiziji emitovan specijalna emisija posvećena prelasku na desnu stranu, a organizovan je i talent-šou. Pobednica tog takmičenja bila je Ani-Frid Lingstad, tada, kako je i sama rekla, domaćica i majka dvoje dece.

Trijumf u tom programu otvorio joj je vrata švedske muzičke scene, pa se već 1969. godine nadmetala i na Melodifestivalenu, gde je i prvi put upoznala budućeg supruga Benija Andersona.

Otkrili su da se i fabrika iz Geteborga koja od 1838. proizvodi konzerviranu ribu takođe zove „Abba“, zbog čega su morali da uđu u pregovore.

Kasnije je u jednom intervjuu otkriveno da su im iz fabrike tokom razgovora rekli da mogu da koriste ime sve dok se ne budu sramotili zbog onoga što rade.

Druga šansa za Pesmu Evrovizije – ovog puta kao ABBA

Švedska televizija ih je pozvala da učestvuju na Melodifestivalenu 1974, sa ciljem da Pesmu Evrovizije iskoriste za bolje pozicioniranje na međunarodnom muzičkom tržištu.

Uz promenu imena i puni entuzijazma, odabrali su pesmu Waterloo, a inspiracija za sada već čuveni stajling su im bile tada sve popularniji britanski glam-rok bendovi.

Na švedskom izboru za predstavnika na Pesmi Evrovizije te godine nadmetalo se deset takmičara – četiri žene, tri muška vokala, dve grupe i jedan duet.

O predstavniku su odlučivali članovi žirija koje su odredili TV centri u 11 švedskih gradova. U svakom žiriju bilo je 15 članova starosti između 16 i 60 godina, a svako od njih je ocenjivao tri pesme koje su im se najviše dopale – najboljoj tri poena, drugoj dva, a trećoj jedan poen.

Festival je održan 9. februara u velikom studiju Švedske televizije u Stokholmu, a pobedu odnela je grupa ABBA, koja najviše poene nije dobila samo od članova žirija u Stokholmu i Malmeu.

Ipak, razlika je, u odnosu na drugoplasiranog Lasea Berghagena, bila gotovo 100 poena, zbog čega je trijumf na Melodifestivalenu bio prilično ubedljiv.

Pripreme za Brajton

Velika Britanija je te godine bila domaćin Pesme Evrovizije, umesto Luksemburga koji je zabeležio dve pobede zaredom, ali su odustali od organizacije zbog nedostatka novca.

Osim toga, takmičari te godine nisu morali da pevaju na maternjem jeziku, pa je, pored Velike Britanije, još pet zemalja odlučilo da se predstavi sa pesmom na engleskom jeziku.

Među njima su bili i predstavnici Švedske koji su sa engleskim stihovima već beležili uspehe na top listama, piše RTS.

Na Pesmi Evrovizije u Brajtonu bilo je dosta poznatih takmičara, od kojih su mnogi važili za favorite.

Zemlju domaćina predstavljala je australijska pevačica Olivija Njuton Džon, koja je već tada iza sebe imala tri albuma, a nekoliko godina kasnije proslaviće se i kao glumica u popularnom mjuziklu Briljantin.

Italiju je predstavljala Điljola Činkueti, evrovizijska pobednica koja je prvi trofej za tu zemlju podigla deset godina ranije, sa pesmom Si (Da).

Italijanski RAI morao je da odustane od emitovanja takmičenja pošto se 12. maja održavao referendum o ukidanju razvoda, pa je postojao strah da bi reči pesme i naslov mogli da utiču na odluku birača.

Ipak, pojedini gledaoci su mogli da prate festival putem švajcarske i jugoslovenske televizije, a RAI je odloženo emitovao takmičenje u junu.

Jugoslaviju je u Brajtonu predstavljala „Korni grupa“ sa pesmom Generacija ’42. Bend je predvodio Kornelije Kovač, a glavni vokal bio je Zlatko Pejaković.

Žreb je odlučio da baš oni nastupe, a samim tim i dele garderobu, pre grupe po kojoj će se to izdanje takmičenja najviše pamtiti.

Dirigent kao Napoleon

Uprkos brojnim zvezdama koje su važile za favorite, kada se dirigent Sven-Ulof Valdof pojavio pred orkestrom obučen kao Napoleon, bilo je jasno da su Šveđani spremni da zablistaju pred evropskom publikom.

Iako je kostim dirigenta nasmejao publiku, čim su prvi taktovi pesme počeli, celokupna pažnja je bila usmerena na scenu i na koloritni kvartet sa severa Evrope.

„Na Vaterlou se i Napoleon predao, a na sličan način sam se i ja susrela sa svojom sudbinom“ – stihovi su koji na nesvakidašnji način opisuju ljubavne jade. Međutim, kada je glasanje počelo, izgleda da članovima žirija to nije previše smetalo, piše RTS.

Švedska je te magične noći u aprilu zabeležila prvu pobedu na Pesmi Evrovizije – ABBA je osvojila 24 poena, a drugo mesto je, uprkos statusu favorita, zauzela Điljola Činkueti.

Slavlje se iz koncertne dvorane „The Dome“ preselilo u Grand hotel i to u apartman koji, simbolično, nosi Napoleonovo ime.

Ulazak u legendu

Nakon toga, pesma Waterloo počela je svoj život na svetskim top listama. Osim u Švedskoj, pobednička pesma dostigla je prvo mesto u Belgiji, Danskoj, Irskoj, Finskoj, Holandiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i Južnoj Africi.

Na čuvenoj američkoj Bilbordovoj top listi vrhunac je bilo visoko šesto mesto, a o tome da se na tom spisku nije lako izboriti za sam vrh, govori i činjenica da je grupa ABBA samo jednom bila na prvom mestu i to tek sa pesmom Dancing Queen 1976. godine.

Veliki doprinos magičnoj noći u aprilu

Još jedan razlog zbog kojeg se 6. april 1974. smatra sudbonosnim danom za švedsku muziku jeste i to što je istog dana grupa „Blue Swede“ sa pesmom Hooked on a Feeling zauzela prvo mesto Bilbordove top liste u SAD.

Uprkos tome što su postali prvi švedski muzičari na vrhu poznate američke top liste, nisu uspeli da naprave značajniju internacionalnu karijeru, a svirali su zajedno do 1979. godine.

Međutim, za ljubitelje Pesme Evrovizije, pobednička kompozicija u Brajtonu zauvek će ostati najbolja. Prilikom obeležavanja 50. godišnjice Evrosonga, na specijalnom takmičenju u Kopenhagenu 2005. godine, pesma Waterloo je ponovo ubedljivo pobedila sa više od 130 poena razlike nad drugoplasiranom kompozicijom Nel blu di pinto di blu.

U Švedskoj će i danas na najrazličitije načine biti obeležen veliki jubilej, koji se smatra i datumom proboja švedske muzičke industrije u svetski vrh.

Igrom slučaja, zbog prošlogodišnje sedme pobede Švedske na Pesmi Evrovizije, ovogodišnje takmičenje se održava u Malmeu.

Iako se sve u vezi sa programom i dalje čuva u tajnosti, organizatori sigurno neće propustiti priliku da sa evrovizijskom publikom obeleže veliki jubilej.
Od razilaženja do ponovnog okupljanja i novog albuma

Grupa ABBA se razišla 1982. godine, na vrhuncu popularnosti, ali njihove pesme se i dalje slušaju i na venčanjima i u klubovima, a neizostavan su deo programa brojnih radio-stanica i TV programa.

Uprkos pojedinim zajedničkim pojavljivanjima, kvartet od raspada nije nastupio zajedno. Barem ne u fizičkom obliku. Pre tri godine, ceo svet je sa nestrpljenjem čekao novi album grupe.

Dvostruki singl je u septembru 2021. najavio album Voyage na kojem se našlo deset potpuno novih pesama grupe ABBA, a od maja 2022. godine u Londonu se održavaju nastupi takozvanih „abatara“ – digitalno generisanih članova čuvenog kvarteta.

Novi album dao je nadu mnogobrojnim obožavaocima da će ih možda, barem još jednom, videti kako zajedno izvode najveće hitove. Dok se to ne dogodi, ostaje nam da uživamo u nenadmašnoj muzičkoj zaostavštini grupe ABBA.

Švedska televizija tokom cele godine priprema specijalne programe, a osim posebnog koncerta, okupili su i najznačajnije švedske pevače da u znak zahvalnosti otpevaju čuvenu pesmu Thank You for the Music.