Društvo

Diskriminacija, nezaposlenost i siromaštvo i dalje najveći problemi Roma

Foto: Boom93/M.V.
arhivska fotografija

Foto: Boom93/M.V. arhivska fotografija

Međunarodni dan Roma obeležava se 8. aprila, sa ciljem da se skrene pažnja na to da su Romi i dalje širom sveta izloženi diskriminaciji i duboko ukorenjenoj socijalnoj isključenosti.

Udruženje Roma Braničevskog okruga Međunarodni dan Roma obeležilo je prigodnom programom. Kako je za Boom 93 naveo Vladimir Petrović, predsednik  Udruženja. Obeležavanju su prisustvovali predstavnici lokalnih samouprava i lokalnih ustanova, kao i predstavnici organizacije iz Požarevca i sa teritorije Braničevskog okruga.

“Govorili smo o svim onim problemima sa kojima se romska zajednica suočava, ali najviše smo govorili o rezultatima koje smo postigli u prethodnih 20 godina, pošto 20. maja ove godine Udruženje slavi 20 godina postojanja. Akcenat smo stavili na obrazovanje i zapošljavanje”, rekao je Petrović.

Upitali smo ga koji su to problemi sa kojima se romska zajednica suočava.

“Dosta je otvorenih pitanja vezanih za socijalnu inkluziju, zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, direktno, održivo zapošljavanje i unapređenje uslova stanovanja”, navodi Petrović.

O ovim problemima razgovarali smo i sa Mihajlom Jovanovićem, nekadašnjim članom lokalnog udruženja Roma.

“Najveći problem je zapošljavanje. I dalje se vrši diskriminacija zapošljavanja. Ljudi se i dalje čude ako neko u svom CV-u stavi da mu je materni jezik romski. Generalno, danas se i dalje nismo nešto puno pomerili sa te neke tačke da ljudi osuđuju prema boji kože i prema izgledu”, navodi Jovanović.

Dejan Krstić, član Gradskog veća zadužen za nevladine organizacije, kulturu i informisanje, kao ključne probleme sa kojima su Romi suočeni izdvaja obrazovanje, stanovanje i zapošljavanje.

Na problem diskriminacije, ali i siromaštva ukazuje i zaštitnik građana Zoran Pašalić u saopštenju povodom Svetskog dana Roma.

„Već 50 godina u svetu se obeležava 8. april i ukazuje na potrebu poboljšanja položaja Roma. Takođe, već 50 godina najveći problemi Roma širom planete su isti - siromaštvo i diskriminacija. Svakodnevni život Roma nije bitno izmenjen u ovih pola veka, posebno po pitanju integracije i interakcije sa drugim društvenim grupama“, naveo je Pašalić.

Pašalić navodi da je podrška lokalne zajednice, ali i celog društva osnova za bolju integraciju i poboljšanje položaja romske nacionalne manjine kako bi se za početak umanjili a kasnije i otklonili brojni rizici sa kojima se svakodnevno susreću - nezaposlenost, siromaštvo, život u neformalnim naseljima, visok rizik od nasilja u porodici i partnerskim odnosima.

Kada je u pitanju Grad Požarevac, Dejan Krstić navodi da Grad ima Lokalni akcioni plan za inkluziju Roma, koji sprovodi na teritoriji grada Požarevca. Takođe, postoji Mobilni tim za inkluziju Roma, koji, prema njegovim rečima, ima svoj operativni plan za svaku godinu, po kome radi.

Pitali smo ga da li postoje vidljivi rezultati mera koje se sprovode.

“Prvi vidljivi rezultat je povećan broj upisa dece u školu. To je osnov za sve ostalo”, navodi Krstić.

Istraživanje Romske ženske mreže Srbije iz 2022. godine pokazalo je da je Kostolac druga opština u Srbiji po broju zastupljenosti dečjih brakova u romskoj zajednici, o čemu smo pisali u tekstu Detinjstvo prekinuto brakom.

Dejan Krstić navodi da se vrlo aktivno radi na suzbijanju problema dečjih brakova .

“Rade se razne radionice, edukacije, obilazi se teren. To radi mobilni tim i udruženja koja su na teritoriji grada Požarevca. Skoro su naša udruženja, pre svega iz Kostolca, a takođe i iz Požarevca, radila jednu analizu sa niškim udruženjem za sprečavanje ranih brakova”, kaže Krstić.

Kako kaže, navedene aktivnosti daju rezultate.

Foto: J. Milenković/Boom93

Vladimir Petrović naveo je da se Udruženje Roma Braničavskog okruga ovim problemom bavilo indirektno kroz  saradnju sa Udruženjem “Ruž” iz Kostolc.

 “Sa njima se bavimo tim problemom. Nismo direktno sprovodili programe, odnosno aktivnosti, ali u svim našim inicijativama i programima veoma jasno naglašavamo posledice koje rani dečji brakovi mogu da imaju”, rekao je Petrović.

Kako je za Boom 93 rekao Mihajlo Jovanović, o temi dečjih brakova govorilo se kroz projekat “Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji”,  u sklopu kojeg je mladima pružena prilika da sami biraju koje inicijative će realizovati.

“Jedna ekipa mladih iz Kostolca radila je tribine osvešćivanja mladih o ranim brakovima, te smo na jednoj radionici razgovarali sa roditeljima, na drugoj radionici samo sa decom, a na trećoj radionici smo razgovarali i sa roditeljima i sa decom zajedno. Tada smo razgovarali o tome da li bi roditelji danas ponovo uradili to, odnosno da li bi ranije stupili u brak kao tada, i koliko je zapravo bitno obrazovanje i podrška mladima”, rekao je Jovanović.

Iz BeFema navode da je Srbija na drugom mestu u regionu Zapadnog Balkana po pojavi ranih brakova među marginalizovanim Romkinjama. Na prvom mestu je Albanija.

"Četrdeset odsto marginalizovanih Romkinja 20-49 godina starosti u Srbiji pominje udaju pre 18. godine u poređenju sa 9 odsto neromskih žena iz susedstva, što znači da se u proseku 1 od 3 Romkinje udala pre navršene 18. godine", kažu iz BeFem-a.

Povodom Međunarodnog dana Roma BeFem je objavio film koji naglašava snagu aktivizma u stvaranju pozitivnih promena u zajednici. Film prati svedočanstva Tanje Grgić iz Kostolca, osnivačice Udruženja uspešnih žena, koja je sama preživela nasilje i posvetila svoj život podršci drugim ženama. 

"Tanjin lični put iz siromaštva i nasilja do ekonomske nezavisnosti kroz obrazovanje predstavlja inspiraciju i podsećanje na važnost obrazovanja. Kroz lične razgovore i sećanja, film svedoči o razvoju aktivizma u Kostolcu i Tanjinim naporima da unese promene u zajednicu, ističući da jei aktivizam postao sastavni deo njenog života", navode iz BeFem-a.

Film je deo kampanje „Aktivna žena - Aktivna zajednica” koju sprovodi Feministički kulturni centar BeFem u okviru projekta „Snaga aktivizma” koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Trag fondacija. Ostali partneri na projektu su CRTA, Krovna organizacija mladih Srbije, BeFem, Slavko Ćuruvija fondacija i Srpski filantropski forum.

Kada su u pitanju aktivnosti Udruženja Roma Braničevskog okruga, Vladimir Petrović navodi da svoje aktivnosti pretežno koncentrišu na dodelu grantova za nezaposlene Rome i Romkinje i za osobe koje su povratnici na osnovu sporazuma o readmisiji.

 “Radimo programe samozapošljavanja i zapošljavanja, programe karijernog vođenja i savetovanja, kao i obuke koje daju neku posebnu vrednost u delu prekvalifikacije i dokvalifikacije. To su različite zanatske obuke, gde korisnici prolaze obuku u trajanju od 90 dana i dobijaju određena znanja, veštine i kompetencije, da bi kasnije mogli da stvore bolje mogućnosti za zapošljavanje”, zaključuje Petrović.

Međunarodni dan Roma ustanovljen je 1990. godine u poljskom gradu Serocku, u znak sećanja na Prvi međunarodni kongres Roma koji je održan u Londonu od 4. do 8. aprila 1971. godine.

Na prvom internacionalnom okupljanju predstavnika romske zajednice iz četrnaest zemalja sveta, koje su inicirali jugoslovenski Romi, doneto je nekoliko važnih odluka.

Usvojen je međunarodni naziv Rom, što na romskom znači čovek, za sve pripadnike ove nacionalne zajednice, a za himnu je izabrana pesma „Đelem, đelem”, što prevedeno na srpski jezik znači „Išao sam, išao”, čiji tekst opisuje stradanje Roma i Romkinja tokom Drugog svetskog rata.

Takođe, doneta je odluka da romsku zastavu čini plavo-zelena dvobojnica sa crvenim točkom u sredini. Plava boja je simbol neba, slobode i bezgraničnog prostranstva, zelena predstavlja travu, put, život obeležen putovanjima, dok crveni točak označava simbol stalnog kretanja.