Društvo

Srpski đaci ispod međunarodnog proseka: Šta znači biti funkcionalno nepismen ?

Foto:S.Lisac

Foto:S.Lisac

Svake godine trogodišnje obrazovne profile upiše u proseku oko 11.000 učenika, a ove škole redovno pohađa oko 31.000 đaka. Ako se ovaj podatak ukrsti sa nalazom poslednjeg ciklusa PISA istraživanja da među petnaestogodišnjacima iz trogodišnjih srednjih škola ima između 79 i 95 odsto funkcionalno nepismenih, jasno je da nije reč o zanemarljivoj populaciji đaka koju obrazovni sistem i društvo treba da „pusti niz vodu“.

I ne samo njih. U Srbiji svaki treći učenik ne dostiže osnovni nivo pismenosti u čitanju i nauci, a u matematici 43 odsto, po čemu smo dve decenije ispod međunarodnog proseka.

– Kada se pitamo da li nas kao društvo trebalo da brine nalaz da je najveći broj učenika u trogodišnjim srednjim školama funkcionalno nepismen, ja bih na to pitanje uvek prvo odgovorio iz perspektive dečijih i ljudskih prava. Iako se radi o pojmovima koji su nedovoljno popularni u našem razmišljanju, mislim da je dobro da se podsetimo da mi kao država imamo obavezu i odgovornost da svakom detetu obezbedimo kvalitetno obrazovanje – kaže za Danas Aleksandar Baucal, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji se dugi niz godina bavio upravo PISA studijom.

Iako se može učiniti da broj funkcionalno nepismenih među đacima trogodišnjih profila nije razlog za brigu, jer je u pitanju svaka četvrta ili peta mlada osoba, te da im nije ni potrebno da budu funkcionalno pismeni pošto oni ionako rade nisko kvalifikovane, rutinske poslove, Baucal kaže da takvo razmišljanje ima smisla samo ako se gleda kratkoročno i iz perspektive sadašnjeg trenutka.
S tog aspekta se može razumeti i tumačenje da ovi mladi imaju niže sposobnosti za učenje čim su završili u trogodišnjim školama, te nema puno smisla raditi dalje na njihovom obrazovanju, već je sasvim dovoljno i za njih i za nas kao društvo da oni imaju neku vrstu treninga za specifične veštine koje im trebaju za neki sasvim određeni posao.

Više na LINKU.