I dalje u senci na tržištu rada: Šta su glavne prepreke za zapošljavanje osoba sa invaliditetom?

Iako je tržište rada u Srbiji sve otvorenije, ono nije potpuno otvoreno za angažovanje osoba sa invaliditetom. Postoje pomaci, kao i primeri dobre prakse, ali taj broj bi svakako mogao da bude i veći.

Zakonodavni okvir koji treba da podstiče inkluziju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom postoji od 2009. i predviđa da firme sa 20 do 49 zaposlenih moraju angažovati najmanje jedno lice, kao i još jedno na svakih dodatnih 50 radnika. U suprotnom, moraju plaćati „penale“ u iznosu polovine prosečne plate na godišnjem nivou.

Sa druge strane, poslodavci iz privatnog sektora koji u radni odnos prime osobu sa invaliditetom, imaju pravo da koriste olakšice. Ako ispune određene uslove, mogu biti oslobođeni plaćanja poreza i dela doprinosa u naredne tri godine.

Ipak, neretko sve to ostaje samo teorija, dok implementacija i praksa izostaju. Dokaz za to predstavlja iznos sredstava koju poslodavci uplaćuju u Budžetski fond jer ne zapošljavaju broj osoba sa invaliditetom koji je propisan.

Kako za Danas pojašnjava Milica Glišić iz Foruma mladih sa invaliditetom, situacija „na terenu“ kaže da poslodavci imaju želju i volju da radno angažuju osobe sa invaliditetom, ali prepreku na tom putu predstavlja činjenica da prostor nije uvek adekvatno prilagođen.

„Na primer, zgrada u kojoj se kompanija nalaz nema lift ili nema prilagođen toalet. Jedna od prepreka je i neprilagođenost radnih mesta. Bez obzira da li osoba ima kompetencije za obavljanje nekog posla, ukoliko radno mesto nije prilagođeno i nije pristupačno, osoba sa invaliditetom ne može da se zaposli na datoj poziciji“, ukazuje naša sagovornica.

Dodatno, kako tvrdi, u našem društvu i dalje postoje predrasude, te se fokus stavlja na nečiji invaliditet i na to što ne može da uradi, a ne na to koje poslove može da obavlja i koja znanja i veštine poseduje.

Više na LINKU.