Društvo

Da li su Srbiji potrebne kamere na biračkim mestima i kakva su iskustva onih koji ih imaju

Ideja o uvođenju video-nadzora na biračkim mestima sa ciljem podizanja regularnosti izbora nije nova, a iskustva zemalja koje su odlučile da instaliraju kamere u prostorijama u kojima se odvija glasanje prilično se razlikuju.

Da nadzorne kamere na biračkim mestima u Bugarskoj, prvi put korišćene na izborima u aprilu 2023. godine, daju pozitivne rezultate smatra narodna poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) Jelena Milošević, koja je izbore u toj zemlji posmatrala u svojstvu člana posmatračke misije ispred Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.

Milošević je opisala kako u praksi funkcioniše snimanje i emitovanje uživo procesa brojanja glasova.

„Svako biračko mesto ima isti model telefona kojim se snima sam proces otvaranja kutija, brojanja listića i popunjavanje zapisnika, a snimci se emituju na sajtu Centralne izborne komisije. Na ovaj način, iskorenjen je ili sveden na minimum još jedan način izborne krađe“, navela je Milošević.

Izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) Bojan Klačar podseća u razgovoru za N1 da uvođenje video-nadzora na biračkim mestima nije svuda dalo iste rezultate.

„Postoje države u okruženju koje imaju kamere na biralištima i u kojima su iskustva nešto pozitivnija, poput Bugarske, ali video-nadzor biračkih mesta postoji i u Rusiji, pa to ne utiče dramatično na izborni proces koji je u toj zemlji podjednako loš sa ili bez kamera“, ističe Klačar, dodajući da je instaliranje kamera izvodljivo i u Srbiji, kako tehnički, tako i po pitanju zaštite privatnosti birača.

Sagovornik N1 smatra, ipak, da uvođenje te vrste video-nadzora u Srbiji ne bi u većoj meri unapredilo izborni proces.

„Problematičnost izbornog procesa nije toliko sam izborni dan, iako problema ima i na biračkim mestima. Veći deo problema dolazi pre izbornog dana i na to kamere ne bi mogle da utiču, a tu prevashodno mislim na medijski plularizam, mešanje stranačkih i državnih pozicija, na funkcionisanje institucija koje su zadužene za pojedine aspekte izbornog procesa i slično“, ocenjuje Klačar.

„Uvođenje kamera moglo bi da otvori i nova pitanja“
Klačar naglašava da kamere u ovom momentu ne adresiraju nijedno od suštinskih pitanja, sem onog dela koji se tiče ugrožavanja tajnosti glasanja.

„I drugo, uvođenje video-nadzora moglo bi da otvori i neka nova pitanja jer jedan od problema izbornog procesa jeste nedostatak međusobnog poverenja, a kamere ne bi bile dobar saveznik na dokle god se ne bi napravio neki bazičan dogovor između vlasti i opozicije“, zaključuje sagovornik N1.
Upotrebu kamera na biračkim mestima najavila je i Centralna izborna komisija Kosova, a ideja je zaživela 21. aprila na glasanju za razrešenje gradonačelnika opština Leposavić, Zubin Potok, Zvečan i Severna Mitrovica.

Najavljujući da će video-nadzor važiti za sve izbore na Kosovu, nadležni su objasnili da se kamere postavljaju unutar biračkih mesta da bi se „garantovala bezbednost izbornog materijala i očuvao integritet procesa glasanja i brojanja na biračkom mestu“.

Navedeno je i da će postavljanje kamera na biračka mesta biti obavljeno uz obezbeđivanje potpune tajnosti glasanja, a snimci kamera čuvaće se privremeno, do uništavanja izbornog materijala koje se obavlja u roku od 60 dana od overe izbornih rezultata.

„Na dan glasanja CIK neće pratiti ove kamere, pa će se registracija vršiti pasivno. Pristup video-snimku može se omogućiti samo odlukom ili zahtevom organa za sprovođenje zakona: CIK, Panela za žalbe i predstavke, tužilaštva ili suda, a ne pod drugim okolnostima“, naglasili su u tom telu.

Odluka o postavljanju kamera obrazložena je ocenom CIK da su na izborima od 2009. do 2021. godine na biračkim mestima utvrđene nepravilnosti koje su uticale na integritet, trošak i poverenje javnosti u izbore“.