Moj grad

Koje predstave čine program VI Viminacijum festa?

Foto: J. Milenković/Boom93

Foto: J. Milenković/Boom93

U Centru za kulturu Požarevac predstavljen je program VI Viminacijum festa, koji će se održati od 16. do 23. juna 2024. godine.

Ove godine kao uvod u Viminacijum fest, u nedelju, 16 juna, sa početkom u 21 čas, u Lapidarijumu Narodnog muzeja Požarevac biće izvedena predstava „Patrijarh Pavle – biti čovek među ljudima i neljudima“ Srpskog pozorišta u Budimpešti.

"To smo uveli prošle godine i pokazalo se dobro praksom, da u centru grada, u Lapidarijumu muzeja, praktično najavimo početak festivala", rekao je Nestorović.

Duodramu „Patrijarh Pavle – biti čovek među ljudima i neljudima“, rađenu po tekstu Jovana Janjića, režirao je Milan Rus, direktor Srpskog pozorišta u Budimpešti. 

Kako se navodi na sajtu Srpskog pozorišta u Budimpešti, Jovan Janjić napisao je tekst predstave koristeći autentične reči patrijarha Pavla. 

Kroz razgovor novinara i patrijarha Pavla prikazan je životni put patrijarha, kao i njegove značajne misli. Između ostalog, prikazan je njegov odnos prema čoveku, poimanje čovekove uloge u ovom svetu i upućivanje ljudi da svako ponaosob spozna cilj i smisao svog života.

Lik patrijarha Pavla tumači Milan Malbaša, a lik novinara i njegovog đakona Aleksandar Dunić.

Ulaz na ovu predstavu biće besplatan.

Festival će  zvanično 17. juna otvoriti predstava „Antigona“ Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica. Rađena je po poetskoj drami Dominika Smolea, a režiju potpisuje Luka Marcen.

“Reditelj Luka Marcen se odlučio da mit o Antigoni ispriča na osnovu komada koji je 60. godina prošlog veka napisao Dominik Smole. Reč je o Antigoni bez Antigona. Naime, Smole, za razliku od Sofokla, Antigonu predstavlja kao buntovnog kritičara protiv autoritarnog vladara i države, gde čitava zajednica samo posmatra njenu borbu, te ističe problem društvenog pragmatizma, apatije, melanholije, bez volje da nešto radikalnije učine za sebe. Ovakvom postupkom reditelj pokušava da oslika i današnji trenutak, te društveni konformizam koji nas je zaokupio”, naveo je Nestorović u obrazloženju. 

U predstavi igraju: Arna Hadžialjević, Blaž Valič, Jure Kopušar, Bine Matoh/Aleš Valič, Lara Fortuna i Gorazd Jakomini.

Druge festivalske večeri, 18. juna, nastupiće Pozorište „Bora Stanković“ iz Vranja, koje će izvesti predstavu „Ništa nećemo zaboraviti“, rađenu po romanu Vere Cenić.

Mihajlo Nestorović naveo je kako je Pozorište “Bora Stanković” iz Vranja poslednjih godina u velikom naletu i da spada u red najboljih srpskih pozorišta.

“Ovo jeste priča o zloglasnom, golom otoku i višedecenijskom ćutanju o počinjenim zlodelima, ali i o Vranjanki Veri Cenić, brucoškinji književnosti, u trenutku kada je osuđena na dve godine društvenokorisnog rada. Mnogo godina kasnije opisala je svoje kažnjeničko iskustvo u dokumentarnom romanu “Kanjec filma”. Njime je otrgla od zaborava i sudbine mnoge svoje sapatnice, između ostalih i sugrađanku Slavku Pogačarević, rođenu sestra narodnog heroja Sime Pogačarevića, po kome fabrika Simponosi danas ime. I dok poginulog heroja, pomenutog Simu Pogačarevića, čitava država slavi, rođena mu je sestra izložena najstrašnijem i progonu. O Golom otoku i danas se ćuti”, rekao je selektor.

Dramatizaciju predstave radila je Tijana Grumić, a režirao ju je Jug Đorđević.

U predstavi igraju Radmila Đorđević, Žetica Dejanović, Milena Stošić, Jelena Filipović, Anica Petrović, Anđela Vlajković, Bojan Jovanović, Marko Petričević, Marko Nikolić i Nikola Stojković.

Foto: A. Stepanović/Boom93
Caption

Treće večeri, 19. juna, biće izvedena predstava „(Pra)faust“ Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Borisa Liješevića, za koju selektor kaže da je predstava koja se gleda u dahu, a potom se ćuti i razmišlja dugo.

Obrazlažući selekciju ove predstave, citirao je reči Svetozara Cvetkovića koje je izgovorio uoči njene premijere, a koje se odnose na Radeta Šerbedžiju. Kako ističe Nestorović, te reči su dobra provokacija Cvetkovića da publiku pozove da dođe na sam događaj. 

„Znamo se 40 godina, Gledao sam sve njegove filmove, serije, predstave. Bio sam na svim njegovim koncertima, ali ga nikad nisam video i čuo u svim tim recitovanjima poezije da govori stihove Getea. Želao sam da znam razlog, a Rade mi je rekao: ’Nisam ja dovoljno dobar glumac da bih govorio Getea’”‚ rekao je tada Cvetković. 

Prema Nestorovićevim rečima, Svetozar Cvetković, Mirjana Karanović, Ozren Grabarić, Iva Ilinčić, kao i čitava ekipa predstave, predvođena rediteljem Borisom Liješevićem, čine ovu predstavu sve aktuelnijom i bliskom našem današnjem načinu i poimanju života.

Pored pomenutih glumaca, u predstavi igraju i Ivan Tomić, Daniel Sič, Ivan Zarić i Stanislava Nikolić.

Četvrte večeri, 20. juna, studenti glume Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci izvešće predstavu „Hekaba“. Predstava je rađena u koprodukciji Akademije i Narodnog pozorišta Republike Srpske. Ovo je ispitna predstava studenata treće godine u klasi profesora Radoslava Milenkovića, koji i potpisuje režiju predstave.

U pitanju je Euripidova „Hekaba“, po rediteljskom čitanju Branka Pleše. 

„Nakon odgledane predstave ’Hekaba’, imao sam potrebu, što sam i uradio, da nazovem profesora Radoslava Milenkovića i da mu se zahvalim na tome što nam je priredio čas sjajnog čitanja, izričaja, glumačkog izraza, primenjenih u antičkoj tragediji“, rekao je Nestorović.

U predstavi glume: Branislav Aleksić, Ana Vinčić, Isidora Davidović, Tara Jovanović, Andrea Novaković i Mila Prosan. 

Pete festivalske večeri, 22. juna, uslediće predstava “Marlen Ditrih: Pet tačaka optužnice”.

Predstavu je radilo Narodno pozorište u Sarajevu u koprodukciji sa Festivalom Mittelfest Cividale u Italiji, koji je, prema rečima selektora, jedan od najvećih evropskih festivala, i Bosanskim narodnim pozorištem Zenica. U pitanju je autorski projekat Harisa Pašovića

“Nije lako pisati o legendi, glumici, mitu, kao što je Marlen Ditrih. Haris Pašović je uspeo da bez laskanja, hvalospeva, bez pristupa mitomaniji, napiše ovaj komad, bazirajući ga na imaginarnom suđenju Marlen. Pašović zna da njegovu Marlen može da odigra samo i samo Mirjana Karanović. Kad budete pogledali, videćete zašto”, kaže Nestorović.

Pored Mirjane Karanović, u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.

Poslednja predstava na VI Viminacijum festu jeste „Kosara i Vladimir“, rađena u koprodukciji Narodne biblioteke Budva i Beo Art produkcije iz Beograda. Biće izvedena u subotu, 22. juna. 

“Ova predstava će, verujem, predstavljati potpuni zaokret u odnosu na sve što smo mogli da vidimo do sada na Viminacijum festu. ’Vladimir i Kosara’, kako glasi naziv predstave, legendarna je priča o tragičnom ljubavi između dukljanskog kneza Vladimira i bugarske princeze Kosare. To je predstava čija je naracija kao i u samoj legendi isprepletena istinskim i mitskim događajima, obojena emocijama i ljudskim stanjima koja zaokupljuju i određuju ljudsku sudbinu: ljubav, vera, nada, samilost, moral, požrtvovanost, a sa druge strane, licemerje, gordost, zavist, moć, prevara i pohlepa”, rekao je Nestorović.

Kako kaže, sam format predstave je skup svih elemenata koji čine pozorišni čin. Međutim, dramaturški i koreografski pristup o ovoj temi, prema njegovim rečima nudi nam nešto uzbudljivije od puke koreodrame ili plesnog teatra.

U predstavi igraju: Krsto Sijerković, Milan Bačkulja, Đorđe Petrović, Tamara Vidaković, Anđelka Petrović, Milica Miladinović i Tijana Grčić.

Tekst predstave, koji potpisuje dramski pisac Vuk Bošković, baziran je na predlošku Marka Kentere. Napisan je u desetercu.

Koreograf je Bojan Dimitrijević, jedan od najprinzatijih srpskih baletskih umetnika, a kompozitor je Konstantin Blagojević.

Režiju potpisuje Bojan Dimitrijević.

Sve predstave počinju u 21 čas. Lokaliteti arheološkog parka Viminacijum na kojima će se igrati predstave jesu Amfiteatar (Arena), Domus, koji je prošle godine renoviran, kao i Limes.

Foto: J. Milenković/Boom93

Stručni žiri ovogodišnjeg festivala čine Biljana Keskenović, prvakinja drame Narodnog pozorišta Sombor, Petar Srpčić, reditelj i direktor Mestnog gledališča Ptuj iz Slovenije, i Branislav Nedić, dramaturg i upravnik kruševačkog pozorišta. U nedelju, 23 juna, stručni žiri dodeliće Zlatnu fibulu, rad akademskog vajara Slaveta Ajkovskog, nagradu za najboljeg glumca ili glumicu festivala, kao i Viminacium Maximus, nagradu za najbolju predstavu.

U čast pobednika, kao prateći program festivala, Mistik Strings sa Minom Gligorić održaće koncert, čime će festival svečano biti zatvoren. U pitanju je električni sekstet gudača i solistkinja.

Još nije odlučeno ko će činiti žiri publike. Kako je rekao Dejan Krstić, o tome će uskoro doneti odluku Umetničko veće i uprava Centra za kulturu.

U okviru pratećeg programa biće organizovana izložba „Teatromanija“, portreti filmskih i pozorišnih glumaca, kao i forum na kome se vode razgovori o pozorištu, prvenstveno o pozorištu u ambijentu. Voditelji foruma su Aleksandar Milosavljević, teatrolog, prof. dr Milivoje Mlađenović i direktor BITEF teatra Miloš Latinović. 

Takođe, posle svake predstave sviraće bend Baba Kai.

“Odlučili smo da karta ove godine ima simboličan iznos, da ne omogućemo samo onim ljubiteljima pozorišta da dođu i pogledaju predstave zato što vole pozorište, već i drugim ljudima koji će videti šta znači pozorište i videti jedan spektakularan festival. Cena karata će biti 600 dinara. Mislimo da je to stvarno novac koji svaki građanin može izdvojiti, a da poseti nešto što će mu ostaviti trajnu osnovu”, rekao je Dejan Krstić, zadužen za nevladine organizacije, kulturu i informisanje.

Cena karte za 100 dinara je skuplja u odnosu na prošlu godinu.

Karte će biti puštene u prodaju od 1. juna, a mogu se kupiti na Biletarnici Centra za kulturu Požarevac.

Kao i svake godine, biće organizovan besplatan prevoz do Viminacijuma. Autobus će svake večeri kretati ispred hotela “Dunav” u 20 časova.