Politika

Šta očekuje Srbiju i region posle izbora za Evropski parlament?

foto/ ilustracija/ EU pixabay

foto/ ilustracija/ EU pixabay

Izbori za Evropski parlament završavili su se juče, a desno orijentisane partije ostvarile su najbolji rezultat.

Budući da se njihovi kandidati ili otvoreno protive proširenju Unije ili su po tom pitanju skeptični, ovakav ishod izbora potencijalno će uticati i na Srbiju kao i druge zemllje regiona na polju evrointegracija.
 
Marija Stojanović, novinarka portala European western Balkans, kaže za Danas da se očekuje da će Evropska narodna partija, partija desnog centra, osvojiti najviše poslaničkih mandata, a da će, sudeći po prognozama, drugo mesto pripasti socijalistima.
  
Napominje da će, uprkos što im se prognozira dobar plasman, socijalisti kao i Zeleni i liberali osvojiti manje glasova nego što je to bio slučaj na izborima u proleće 2019. godine, da će ishod ovih izbora pre svega ojačati desne i krajnje desne struje Evropskog parlamenta kao što su grupe Evropski konzervativci i reformisti i Identitet i demokratija.
 
Što se tiče odnosa prema Srbiji i proširenju EU, kaže da treba sačekati i videti kakav će biti odnos snaga u EP, ali da ono što je izvesno jeste da će novi saziv institucija EU pridavati veliki značaj evrointegraciji.

"Već su se pojavile tvrdnje u visokim diplomatskim krugovima u Briselu da će funkcija komesara za proširenje i susedsku politiku biti među najpoželjnijim poslovima. Gotovo je sigurno da taj resor neće zadržati Oliver Varhelji. Budući da je većina evropskih partija koje se takmiče na izborima za EP – EPP, socijalisti, liberali i Zeleni, u kampanji isticala značaj vladavine prava i izražavala javnu podršku Ukrajini, ne treba očekivati nikakve prečice za države kandidate za članstvo, uključujući Srbiju. Dakle, proširenje jeste jedan od prioriteta za EU, ali i dalje će se insistirati na sprovođenju reformi", ističe Stojanović.
 
Ona ukazuje da je glavni razlog jačanja desnice u Evropi u proteklih nekoliko godina izraženi strah građana EU od nove migrantske krize i socio-ekonomskim faktorima, odnosno sve većim troškovima u pojedinim celinama EU, a da su njihovi predstavnici ili skeptični prema proširenju ili se otvoreno tome protive.

Evropske institucije i vlast u Srbiji

Uprkos jačanju desnice, što je do sada išlo u prilog trenutnoj vlasti u Srbiji, ishod ovih izbora neće nužno promeniti stav evropskih institucija prema režimu Aleksandra Vučića koji je posednjih godina izrazito kritički.
 
Sam EP u prošlom sazivu doneo je niz rezolucija koje su se ticale Srbije, među kojima je i rezolucija koja je nedvosmisleno potvrdila stav Evrope da su decembarski izbori u Srbiji bili nepošteni i nelegitimni u tom smislu.