Društvo

Zabrana zapošljavanja istanjila javni sektor: Prosečan zaposleni ima preko 50 godina

Foto: Envato elements

Foto: Envato elements

Zabrana zapošljavanja u javnom sektoru na snazi je od 2013. godine, iako je prvobitno obećano da će ona trajati samo dve godine. U međuvremenu je najavljeno da će se zabrana sprovoditi do 2026. godine. Ova mera samnjila je motivaciju za zapošljavanje u institucijama (naročito kod žena i mladih), ali i kod svih osalih zaposlenih u poreskoj upravi, inspektoratima i drugim javnim službama (zdravstvo, prosveta, kultura, socijalna zaštita), pokazuje Izveštaj o stanju radnih prava u Srbiji za 2023. godinu.

Autor izveštaja Bojan Urdarević rekao je da direktne negativne posledice zabrane zapošljavanja nikada zvanično nisu zabeležene – jer ni jedna insitucija ili telo nije ponudilo analizu koja se bavila defektima ovog poteza, piše Nova ekonomija.

„Svaki ekonomista će vam reći da su u pitanju uštede novca. Mi ne vidimo šta se tu promenilo, koliko se uštedelo i po kom osnovu je ta mera i dalje na snazi. Posledice su katastrofalne za motivaciju za rad u javnom sektoru, gde je prosek godina (zaposlenog) preko 50, što je jezivo jer je to sektor koji nosi društvo“, kazao je Urdarević na predstavljanju izveštaja.

Dodao je da su prosveta, socijalna zaštita i zdravstvo upravo sektori koji su „stub društva“ i da je zabrana od 2013. godine dovela do demotivisanja jednog dela radnika da konkuriše za poslove u javnom sektoru.

„Imaćemo i već sada imamo veliki problem u sektoru usluga, veliki problem sa javnim službama i to je jedan sistem koji je na duži rok potpuno neodrživ. U međuvremenu mi prihvatamo da radnici odlaze u strane zemlje i da ih zamenjujemo“, rekao je on.

Dodao je da je ključni izazov srpske privrede upravo radna snaga.

„Nemačko tržište rada vapi za radnom snagom. Njima je potrebno oko 500.000 radnika, pa ne čudi to što evropsko tržište rada sve više olakšava pristup domaćim radnicima iz zemalja Zapadnog Balkana. Onda taj deficit u radnoj snazi zemlje Zapadnog Balkana moraju da nadomeste na nekoj drugoj strani. U našem slučaju, to su Bangladeš, Indija, Pakistan“, kazao je Urdarević.

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u 2023. godini je izdato 50.000 radnih dozvola, ali nema podataka koliko je još radnika otišlo iz zemlje zbog toga što mnogo radnika odlazi iz Srbije preko privatnih agencija.

Više pročitajte na LINKU.