Društvo

Ko će decu da nam uči: Niko neće u nastavnike, država nezainteresovana za ovaj problem

đaci, škola

đaci, škola

„Državu apsolutno ne zabrinjava ko će podučavati decu u školama iz osnovnih disciplina koje jesu osnova za razvoj svih drugih segmenata društva, i medicine i tehnike i informacionih tehnologija“, kaže za Danas Milica Pavkov Hrvojević, dekanka Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Komentarišući i ovogodišnje slabo interesovanje svršenih srednjoškolaca za upis na smerove koji školuju buduće nastavnike, ona ističe da su STEM discipline osnov svega ostalog i da su to razvijene države prepoznale.

– Ne možete da imate dobre inženjere ako nemate dobre profesore matematike i fizike, ne možete imati dobre lekare ako nemate dobru biologiju i hemiju. Ako nestručni ljudi predaju u školama deca ne mogu ni da zavole te predmete i da se za njih opredele. Imate, dakle, konstantnu negativnu povratnu spregu koja dovodi do toga da u vrlo bliskoj budućnosti neće imati ko da predaje hemiju i biologiju, a matematika i fizika su već deficitarni – upozorava Pavkov Hrvojević.

Dekanka iznosi podatak da ove godine na smeru za nastavnika hemije nije bilo prijavljenih kandidata, dok će ostale studijske programe podaci biti poznati kada se završi upis.

 
Ništa bolja situacija nije ni na beogradskom Hemijskom fakultetu gde se za nastavnički smer prijavio samo jedan kandidat.

Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za Danas kaže da se nada da će u prvom upisnom roku popuniti kvote na studijskim programima Hemija i Biohemija, dok su za druga dva programa šanse male, posebno za Nastavu hemije.

– Mi ih školujemo baš za nastavnike i to je urađeno tendenciozno da bismo sa njima prolazili metodiku i školske prakse i da zaista dobijemo kadar vrhunskog kvaliteta – objašnjava Roglić zbog čega su se na Fakultetu opredelili da imaju poseban studijski program integrisanih studija Nastava hemije.

On iznosi podatak da je ove godine na smeru Opšta fizika na Fizičkom fakultetu bilo pet prijavljenih kandidata, ali da se ne zna da li će se u budućnosti opredeliti za rad u nastavi, dok je na Matematičkom fakultetu prijavilo 14 svršenih srednjoškolaca za nastavnika matematike.

 
Međutim, kako je nedavno pojasnio dekan tog fakulteta Zoran Rakić, broj prijavljenih ne znači ništa, jer ukoliko nakon prijemnog ispita oni dobiju mogućnost da se upišu na računarstvo na budžetu, to će i učiniti.

Treba imati u vidu da na većini fakulteta u Srbiji ne postoje posebni studijski programi za školovanje budućih nastavnika, već se mladi opredeljuju za određene discipline, poput biologije, istorije, geografije, što nije garancija da će neko od njih po diplomiranju raditi u školi.

Više na LiNKU.