Društvo
Do guše u kreditima: Kod koga se Srbija zadužuje i zašto?
Foto/ilustracija pixabay novac evro
U Skupštini Srbije trenutno je u postupku osam predloga zakona o novim zaduženjima države za finansiranja raznih projekata koji su ili započeti ili tek slede.
Srbija će, ukoliko svi ovi predlozi zakona uspešno prođu skupštinsku proceduru, imati nešto više od milijardu evra novog duga, plus kamate koje će plaćati na kredite, prenosi Danas.
Osim toga, država očekuje odlaganje vraćanja dva kredita Fondu za razvoj Abu Dabija, oba u iznosima od o milijardu dolara. Međutim, to odlaganje za sobom vuče povećanje kamatne stope zajma na četiri odsto, uključujući administrativne troškove po stopi od 0,5 odsto godišnje na glavnicu povučenog i neotplaćenog zajma.
Od novih zaduživanja, Srbija čeka odobrenje zajma od Vlade Francuske. Vlada Francuske protokolom koji je potpisan 23. septembra prošle godine, odobrila je Vladi Srbije finansijsku podršku od 121,5 miliona evra, piše Danas.
Sledeći na redu je Sporazum o zajmu između KfV i Srbije za projekat energetske efikasnosti u objektima javne namene. Ovaj zajam će, ukoliko bude odobren u Skupštini, iznositi 50 miliona evra.
Srbija takođe očekuje još jedan zajam u iznosu manjem od 20 miliona evra za razvoj tržišta biomase.
Država takođe čeka kredit od 183.941.730 evra od Kineske banke. Zakonom o budžetu za 2024. godinu predviđeno je zaduživanje kod kineskih banaka za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Srbiji u iznosu do 190 miliona evra.
Kako piše Danas, osim toga, Srbija traži odobrenje za kredite od još četiri banke. Jedna od njih je OTP od koje se traži 12 milijardi dinara za izgradnju obilaznice oko Kragujevca.
Takođe, Srbija traži kredit kod Banke Inteze za finansiranje projekta Ruma-Šabac-Loznica. Inteza bi trebalo da odobri dugoročni investicioni kredit u dinarima u iznosu do 15 milijardi. Od Unikredit banke Srbija traži 11,7 milijardi dinara za isti projekat.
Država se zadužuje i za finansiranje Nacionalnog stadiona i to kod Banke Poštanske štedionice. Ova banka trebalo bi Srbiji da da dugoročni investicioni kredit u dinarima u iznosu od 42 milijarde.
Osim toga, država je garant i za dva zajma Elektrodistribuciji Srbije, a iz budžeta se otplaćuju i dugovanja Srbijagasa.