Društvo

„Za neodgovorne poslodavce radnik je samo broj“: Da li treba da se uvede obavezna zabrana rada na otvorenom pri visokim temperaturama?

Foto: Pixabay/ilustracija

Foto: Pixabay/ilustracija

U Srbiji već danima traje vreli talas, a temperature dostižu 40 stepeni Celizijusa. Ipak, mnogi radnici moraju i po ovakvim vremenskim uslovima da rade napolju, jer u Srbiji ne postoji obavezna zabrana rada pri visokim temperaturama.

Iako je ovakvo vreme, prema informacijama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) okarakterisano kao veoma opasno, brojni ljudi ipak su primorani da obavljaju.

Tu su, pre svega, građevinski radnici, ali i poljoprivrednici. Međutim, postoji i puno drugih koji nemaju drugog izbora nego da vreme provode napolju bez obzira na temperature.

Pijačni radnici, prodavci sladoleda, kao i drugi ulični prodavci, komunalni radnici i slična zanimanja, svi moraju da obavljaju posao bez obzira na vremenske uslove.

 
Čak i kada nisu na direktnom udaru sunca, kada imaju mogućnost da budu pod suncobranom ili u negde u hladovini, ipak nemaju efikasan način da se rahlade i trpe posledice visokih temperatura.

Kako je Danas i ranije pisao, iako se temperature već preko 36 stepeni smatraju kao opasne, a one preko 39 mogu dovesti do smrtnih ishoda za radnike na otvorenom, ne postoji obavezna obustava rada.

Dakle nijedan zakon ne obavezuje poslodavca da obustavi rad, ali postoje Smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri visokim temperaturama, koje treba da usmere poslodavce, ali nisu obavezujuće.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić nedavno je predložio poslodavcima da zbog velikih vrućina organizuju drugačije radno vreme na gradilištima i da na taj način pokažu da vode računa o radnicima.

 
„Ekstremno su visoke temperature i zato sam predložio poslodavcima da razmisle o tome da organizuju drugačije radno vreme, da se počne ranije ujutro, da se završava kasnije uveče, da se radi tokom noći, kada god se može“, kazao je Vesić.

Ipak, svi ovi apeli nadležnih ostaju samo na nivou preporuka i predloga, a odluka o organizaciji rada ostaje na poslodavcu i svodi se na to da li je poslodavca savestan ili ne i koliko je spreman da vodi računa o svojim radnicima.

Predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u građevinarstvu Saša Torlaković za Danas pojašnjava da Srbija nije jedina zemlja u kojoj je ovakva situacija.

„Nigde u Evropi ne postoji taj zakon kada se prekida rad. Ipak, u Srbiji imamo smernice za rad i na visokim i niskim temperaturama“, navodi on.

 
Prema njegovim rečima, niko od predstavnika poslodavaca se nije složio sa tim da treba da postoji određena temeratura na kojoj se rad obustavlja.

„Oni smatraju da ako neko radi na četvrtom ili petom spratu nije isto kao ako radi u podrumu gde je hladnije. Tvrde da nije svuda u isto vreme 40 stepeni, nije ista temperatura i da nije moguće uspostaviti temperaturu pri kojoj bi se prekidali radovi. Zbog toga nismo uspeli da ograničimo to“, ukazuje Torlaković.

Vlada Srbije, kako dodaje, može usled velikih vrućina da donese akt da ne može da se radi u periodu dok je ta i ta temperatura.

„Ukoliko radnici i dalje rade u tom periodu, tek onda može da se kazni poslodavac zbog ne poštovanja akta. To je jedini način da se obustavi rad“, kaže Torlaković.

 
Kako dodaje, oni su se kao sindikat zalagali da kada su temperature preko 36 stepeni, treba da se obustavi rad na otvorenom.

„Mi smatramo da je to temperatura kada treba obustaviti rad, jer je velika opasnost po zdravlje i bezbednost ljudi. Međutim, nismo to uspeli da sprovedemo u delo“, navodi on.

Ipak, kako kaže, postoji sistemski način da se ovaj problem reši.

„S obzirom da postoje Smernice, to treba sistemski uvesti kroz Akt o bezbednosti i zdravlju na radu koji usvaja poslodavac“, smatra Torlaković.

Kako naglašava, to treba uvesti kao obavezno.

„Tako bi između 11 i 16 časova morao da se organizuje rad po smenama ili uvede dodatna radna snaga, prekine rad ili se obavi preraspodela posla ili češće pauze…“, objašnjava on.

Jako je bitno, kako dodaje, da poslodavac obuči zaposlene za pružanje prve pomoći.

„Takođe, mora da im se omogući da skinu sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu da bi se rashladili. Treba obezbediti odgovarajući prostor gde zaposleni mogu da se sklone sa sunca i odmore, ali ti prostori moraju i da se rashlađuju“, naglašava Torlaković.

VIše na LINKU.