Društvo

Državni rashodi sa oznakom tajnosti: Za Ministarstvo finansija iz budžetske rezerve – kao za odbranu

Pixabay/ilustracija novac euro

Pixabay/ilustracija novac euro

Od ukupno 85,1 milijardi dinara, koliko je iz budžetske rezerve od 2018. do 2022. utrošeno na ime poverljivih državnih rashoda, tek nešto više od trećine odnosilo se na bezbednosni sektor - Ministarstvo odbrane, MUP i BIA.

Ostalih 65 odsto poverljivih rashoda iz budžetske rezerve, tj. 55,1 milijardi dinara otišlo je drugim korisnicima: Ministarstvu finansija, Ministarstvu privrede, Ministarstvu građevinarstva, Avio-službi Vlade, Upravi za zajedničke poslove, Generalnom sekretarijatu Vlade i drugima - uključujući čak i Ministarstvo omladine i sporta, naveo je Fiskalni savet u svojoj analizi upotrebe tekuće budžetske rezerve. Skoro 40 odsto ukupnih javnih rashoda iz budžetske rezerve u pomenutom periodu - nosilo je oznaku tajnosti.

Važan problem povezan s upotrebom budžetske rezerve je nedovoljna transparentnost, ukazao je Fiskalni savet u svojoj analizi.

„Postoje dva glavna razloga zbog kojih je upotreba budžetske rezerve nedovoljno transparentna. Prvi je to što se ona uveliko koristi za finansiranje poverljivih državnih rashoda, kod kojih poreski obveznici nemaju osnovne informacije za koje namene su ova sredstva agažovana. Od 2018. zaključno sa 2022. pobrojali smo čak preko 700 miliona evra koja su raspoređena na ovakav način, a tačan iznos zapravo je i nešto veći od toga. Naravno, jasno je da država neke svoje rashode, naročito povezane s bezbednošću, mora da drži u tajnosti (u skladu s predviđenom zakonskom procedurom). Međutim, upitno je zašto se to u tolikoj meri realizuje preko budžetske rezerve, koja je vrlo specifičan vid javne potrošnje“, navodi Fiskalni savet.

Kako se objašnjava, budžetska rezerva se u osnovi formira tako što budžetski korisnici tokom godine ne uspeju da potroše sva sredstva koji su inicijalno dobili budžetom.

„Može se, zato, postaviti očigledno pitanje – da li je moguće da bezbednosne potrebe Srbije zavise od toga da li će se u budžetu tokom godine osloboditi dovoljan prostor za njih – što budžetska rezerva u suštini predstavlja“, pita Fiskalni savet.

Verovatnije je zato, konstatuje Savet – da se korišćenje instituta poverljivosti u ovom slučaju zapravo preširoko koristi.

Poverljivo i za brojne van bezbednosnog sektora
„Na to upućuje i dugačka lista korisnika ovih sredstava na kojoj se nalaze i brojna ministarstva i druge državne institucije van bezbednosnog sektora (npr. Ministarstvo omladine i sporta). Drugi važan razlog za netransparentnost budžetske rezerve je to što se za njenu upotrebu u velikom broju slučajeva obrazloženja pišu generički, bez ulaska u konkretnu namenu ovih sredstava. Pritom, čak i ova generička objašnjenja u nekim slučajevima veoma su upitna, tj. ne odgovaraju objektivnim činjenicama“, ukazuje Fiskalni savet.

Na poverljiva rešenja otpada skoro 40 odsto ukupno korišćene budžetske rezerve, što predstavlja veoma veliki udeo.

Više na LINKU.