Moj grad

Virus Zapadnog Nila stigao i u Braničevski okrug

FOTO: Ilustracija/Pixabay

FOTO: Ilustracija/Pixabay

Na teritoriji Srbije registrovano je osam autohtonih slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, od kojih jedan u Braničevskom okrugu.

Priјаvljеni slučајеvi su sа tеritоriје Јužnоbаnаtsкоg okruga – tri slučаја, Bеоgrаdа – dvа slučаја, Јužnоbаčкоg – јеdаn slučај, Sеvеrnоbаčкоg – јеdаn slučај i Brаničеvsкоg okruga – јеdаn slučај.

Takođe, na teritoriji Mačvanskog okruga registrovan je i jedan slučaj groznice Zapadnog Nila sa verovatnim mestom zaražavanja u Grčkoj.

Кako bi se smanjio rizik od zaražavanja preporučuje se upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.

Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje. Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.

Takođe, izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru, kao i druge mere.

U sezoni nadzora 2024. godine, do 7. avgusta 2024. godine u državama Evropske unije (EU) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ) prijavljena su 92 slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji.

I to u Grčkoj – 31, Italiji -33, Španiji -12, Francuskoj – tri, Mađarskoj – pet, Austriji – četiri, Rumuniji – tri i Hrvatskoj – jedan.

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje, odnosno oboljenje koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti vektora – komaraca. Imajući u vidu iskustva kako okolnih tako i naše zemlje, prvi oboleli se registruju uglavnom u drugoj polovini jula meseca, a najveći broj obolelih osoba se prijavljuje tokom avgusta meseca.

Groznica Zapadnog Nila je virusno oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komaraca. Glavni vektor, odnosno prenosilac je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica, u kojima se virus održava, dok je čovek slučajni, odnosno tzv. slepi domaćin i infekcija virusom Zapadnog Nila se sa njega dalje ne prenosi.

Većina osoba (80%) inficirana virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome i znake bolesti. Кod manjeg procenta zaraženih osoba (približno 20%) simptomi podsećaju na oboljenje slično gripu, sa naglom pojavom povišene telesne temperature, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom, blagim prolaznim osipom I limfadenopatijom. Međutim, kod pojedinih osoba (<1%), dolazi do nastanka aseptičnog meningitisa ili encefalitisa, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti, koji zahteva hospitalizaciju.

Simptomi neuroinvazivnog oblika bolesti su glavobolja, ukočen vrat, stupor (tupost), dezorijentisanost, koma, tremori, konvulzije, slabost mišića i paraliza. Nakon preležane infekcije često dolazi do razvoja dugotrajnih posledica, kao što su: umor, gubitak pamćenja, teškoće prilikom hodanja, mišićna slabost i depresija. Letalitet je veći kod starijih osoba, naročito kod osoba iznad 75 godina života.