Društvo

Psi u Srbiji sve češće žrtve ilegalnih otrova: Problem crno tržište i šverc

FOTO: J. Milenković

FOTO: J. Milenković

Retko se otkrije i pronađu odgovorni za trovanje životinja i kućnih ljubimaca u Srbiji, a supstance kojima se otruju su najčešće nelegalne u Srbiji i Evropskoj uniji.

Međutim, iako su supstance zabranjene, crno tržište radi svoje, piše N1.
 
Laza je bio poznat stanovnik novosadskog naselja Telep. Veseli crni pas i njegov vlasnik Nedim Sejdinović voleli su da šetaju ulicom Jerneja Kopitara. Tako je bilo i tog jutra. Sve dok Laza nije onjušio konzervu u travi.
  
"On je vrlo brzo posle toga, bukvalno za par minuta počeo da ima već neke simptome. Ja sam drugara zamolio da ga odmah vodimo u veterinarsku stanicu", rekao je novinar Sejdinović.
 
Laza je doživeo sudbinu mnogih drugih životinja. Usmrćen je nelegalnim otrovom. U Srbiji ovakvi slučajevi nisu novost, jer se koriste jedni te isti otrovi.

"To su furadan, kreozan i metomil. Furadan je zabranjen 2014, ali on je otrov koji se i dalje najčešće koristi u Srbiji, i naravno, ljudi dolaze do njega nekim ilegalnim putevima", objasnio je Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
 
Kod nas i u Evropskoj uniji su zabranjeni zbog svoje toksičnosti, dok je upotreba metomila ograničena. Ipak, nađu put do ovdašnjih vlasnika.
 
"Putem šverca, odnosno distribucijom putem tih ilegalnih kanala. Uglavnom su to zemlje u našem okruženju: Bosna i Hercegovina, Albanija, Rumunija", rekla je pravnica Jelena Jevtović.
 
Prvenstveno se koriste u poljoprivredi. Zato svi insekticidi podležu regulaciji u nekim evropskim državama.
 
"Poljoprivrednici ne mogu ni da dobiju sledeću količinu hemije koja im je potrebna u poljoprivredi dok na primer ne vrate ambalažu od prethodne ture koju su uzeli. Kod nas je to da kažem poprilično onako slobodno, svako radi na svoju ruku", istakao je Stojiljković.
 
Postavlja se pitanje šta država može da uradi kako bi suzbila crno tržište. Na naše upite Ministarstvu poljoprivrede nije bilo odgovora. Nešto se mora učiniti, jer su ovi otrovi opasni i za ljude, naglašava Jelena Jevtović.
 
"Proveriti znači poljoprivredne apoteke, pojačati kontrolu na carinama, i svakako što se tiče tužilaštva, da jednostvano ukoliko dođe do trovanja životinja, da kvalifikuju delo ne samo kao ubijanje i zlostavljanje životinja, već i kao izazivanje opšte opasnosti", ocenila je Jevtović.
 
Sejdinović je slučaj prijavio policiji, ali kako kaže, on se odvija veoma sporo. Za to vreme, ima novo društvo.
 
"Dobili na poklon novog. Ladu – malo podseća na Lazu, i tako", dodao je.
 
Sejdinović kaže da ime nije slučajnost.
  
"Pa nije slučajnost. Dobila je istovremeno ime po jednom dragom prijatelju iz Zagreba i po našem Lazi, pa neka kombinacija", naveo je Sejdinović.
 
Za zlostavljanje i ubijanje životinja zakon predviđa kaznu zatvora do tri godine. Moguća je i novčana kazna do milion dinara. A da bi neko bio kažnjen, prvo mora biti pronađen. Sejdinović svoju pravdu još čeka.