Društvo

Jun, jul i avgust najtopliji u istoriji merenja: Šta je glavni uzrok nezabeleženih vrućina

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Antropogeni faktor je najveći krivac za to što temperature sve više rastu, rekla je FoNetu istraživačica saradnica na Fizičkom fakultetu u Beogradu Milica Tošić i naglasila da se očekuje potvrda da je ovo leto najtoplije otkako se sprovode merenja.

Prema njenim rečima, jun, jul i avgust ove godine označeni su kao najtopliji u istoriji merenja, ne samo u Srbiji, već i u svetu.

Kako je naglasila u serijalu razgovora Vidokrug, za sve je “kriv” uticaj čoveka, kroz povećanu emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

“Kada govorimo o tome da se temperatura globalno povećala skoro 1,5 stepen, to neko zvuči malo, ali kada pogledate kakvo smo leto imali, ispunjeno ekstremnim događajima, već sada možemo da potvrdimo da smo samo tokom ovog leta imali tri toplotna talasa”, ukazala je Tošić.

Ona predviđa da će budućnost obeležiti smena ekstremnih događaja, bilo da su to ekstremno topli periodi, ekstremno sušni periodi ili periodi sa ekstremno jakim padavima.

“Kada imamo manjak padavina i ponovo jako dugačke periode sa veoma visokim temperaturama, ono što iz toga možemo odmah zaključiti jeste da će uslediti suša”, objasnila je Tošić.

Kako je precizirala, najpre se to manifestuje kao meteorološka suša, koja onda prelazi u hidrološku sušu, odnosno u poljoprivrednu sušu, a ona direktno utiče na domaću poljoprivredu.

Tošić je ocenila i da je Beograd postao jedno urbano ostrvo toplote i da su delovi grada koji se brzo zagrevaju zbog sve veće količine betona u gradu samo nastavili da se zagrevaju i da održavaju tu toplotu u toku noći.

To onda utiče na super visoke temperature i tropske noći, predočila je ona i upozorila da će te površine nastaviti da se jazgrevaju još više, ukoliko se nastavi smanjenje zelenih površina u određenim delovima grada i ako bude još više betona.

Prema njenim rečima, trenutno ne postoji nijedan veštački mehanizam koji iz atmosfere može da izvuče gasove sa efektom staklene bašte.

“Mi zapravo jako malo možemo da uredimo da bi se temperatura smanjila. Ono što može da se desi je da temperatura može da osciluje, ako pređemo na održivu i zelenu energiju u narednim godinama ili da temperatura i klima ostanu na ovom nivou na kojem su sada, rekla je Tošić.

Ono što može da se učini jeste da se donesu sistemska rešenja na globalnom nivou, ocenila je Tošić, koja poručuje da se moraju udružiti svi donosioci odluka, pre svega političari.

Na globalnom nivou moraju prestati korišćenje fosilnih goriva i ogromne emisije gasova sa efektom staklene bašte, poručila je Tošić.

Prema njenom uverenju, i na individualnom nivou može mnogo toga da se učini, ako se smanje sopstvene potrebe za korišćenjem energije.