Društvo

Direktori škola očajnički traže nastavnike i učitelje - na društvenim mrežama, među studentima...

Foto:S.Lisac

Foto:S.Lisac

Ove godine, u prvom upisnom roku na Prirodno-matematičkom fakultetu, na smeru nastavnik hemije upisan je samo jedan kandidat.

Slično je i na drugim smerovima i fakultetima koji školuju nastavnike. S druge strane, neki nastavnici rade i u dve škole da bi imali pun fond časova.
 
Nastavnica hemije Nataša Cvetanović tri godine uporedo radi u dve škole. Jedna je u Rakovici, druga na Petlovom brdu.
 
"Kada ustanem prvo moram da pogledam raspored, da vidim u kojoj sam školi, koja sam smena. Jedna škola radi pre podne, druga popodne, pa se onda smene menjaju. Nije ni malo lako, ali snalazim se", kaže Cvetanović.
 
Osnovne škole se godinama suočavaju sa nedostatkom nastavnika matematike, fizike, hemije i informatike. To pokazuju i podaci Nacionalne službe za zapošljavanje, pa su u Beogradu na birou trenutno samo četiri nastavnika matematike i isto toliko fizike.
 
"Ukupno imamo 187 nezaposlenih nastavnika razredne nastave, međutim ovaj broj se menja, naročito će se promeniti sada zato što veliki broj nastavnika koji su završili master rade na zamenama u školama. Neki rade čak i nekoliko godina, rade školsku godinu, pa onda dođu kod nas na evidenciju, budu nezaposleni tri meseca i ponovo počnu da rade", kaže Dragana Povrenović iz Nacionalne službe za zapošljavanje.

Direktor OŠ "Nikola Tesla" Stanislav Stevuljević rekao je za RTS da se bukvalno snalaze, zapošljavaju na određeno vreme inženjere koji su kadri i voljni da rade u školi.
 
"Trenutno imamo građevinsku inženjerku koja je inače nastavnica tehničkog. U međuvremenu se prekvalifikovala pa sam zbog potrebe nastave matematike nju prebacio da predaje matematiku, a na njeno mesto je došla naša bivša učenica koja je završila arhitekturu tako da ona predaje tehniku i tehnologiju a imamo još dve koleginice koje su takođe inženjeri", kaže Stevuljević.
 
U junu ove godine najavljeno je da će više od 1.300 nastavnika biti primljeno u stalni radni odnos. Mnogo je onih koji i dalje čekaju taj status i nisu zadovoljni platom. Zato, kao i Nataša, ili rade u dve škole, putuju s jednog kraja grada na drugi, kako bi imali pun fond časova ili posle škole drže privatne časove. Ipak, ima i onih koji su u potpunosti odustali od ovog poziva.
 
"Kada nam jedan nastavnik ode na bolovanje i posebno kada su te kratkoročne zamene od mesec dana, apsolutno je nemoguće naći odgovarajuću zamenu. Trenutno imamo potrebe za jednim učiteljem, učiteljicom u produženom boravku - ne preko grada, nego regularna državna plata. Jednostavno ne možemo da nađemo zamenu za dva meseca, tako da ćemo tu verovatno morati da zaposlimo nekog nastavnika druge struke", kaže direktor Stevuljević.
 
Koliko je situacija loša govori i činjenica da, kako piše portal Nova, direktori škola i preko društvenih mreža traže učitelje. Sagovornici Nova.rs navode da je situacija alarmantna i da je Srbija u deficitu učitelja, a ono malo što ih ima, odlučuje se na rad u produženim boravcima, izdavačkim kućama, privatnim školama...
 
To potvrđuje i Miloš Turinski, menadžer za odnose s javnošću sajta za pronalaženje poslova "Infostud".
 
"Tačno je da je primetna veća potražnja za učiteljima, zbog čega se svi pitamo ko će nam učiti decu za nekoliko godina. Nažalost, prosvetnih radnika je sve manje i manje, to je očigledno. A kako da ih bude više kada su nastavnički fakulteti u junskom upisnom roku ostali prazni? Na nekim smerovima, skoro da i nema ljudi, a ako ih i ima nekoliko, to ne znači da će oni završiti fakultet", ističe Turinski.
 
Dodaje da izdavačke kuće, privatne osnovne škole i produženi boravci posredstvom sajta traže diplomirane učitelje.
 
S druge strane, direktori osnovnih i srednjih škola javno pišu na društvenim mrežama da je njihovoj školi potreban jedan ili dva učitelja, te ostavljaju kontakt telefone u nadi da će se zainteresovani javiti. Isto tako se i učitelji okreću privatnim osnovnim školama, produženim boravcima i izdavačkim kućama, u kojima dobijaju mnogo bolju platu.
 
"Prosvetari nemaju zaradu ni u visini republičkog proseka, te ne treba da čudi što neće da rade u prosveti. Zbog toga ih i traže izdavačke kuće, privatni produženi boravci, privatne škole jer su kod njih uslovi rada bolji", kaže Turinski.
 
Dekan Učiteljskog fakulteta
 
Nema učitelja, a nema ni mladih koji bi se školovali za učitelja - to pokazuje ovogodišnja upisna kvota na Učiteljskom fakultetu u Beogradu.
 
Naime, i ove godine ostalo je dosta slobodnih mesta, pa čak i na budžetu. Dekan fakulteta Danimir Mandić kaže za Nova.rs da direktori škola potražuju studente fakulteta koji su na master studijama, a u poslednje vreme i studente četvrte godine jer nemaju izbora.
 
"Postoji deficit i to veliki. Čak 99 odsto studenata koji završe fakultet se zapošljava u struci, ali njih je malo, nema ih dovoljno. Mi gledamo jedan uzorak, a to je urbana sredina Beograd. A zamislite Novi Sad koji ima samo u Somboru Učiteljski fakultet i to sa svega 20 mesta na godišnjem nivou, od čega njih deset diplomira. Zatim, Užice, Vranje, Jagodina... Svuda je slična situacija. Jedino smo mi u Beogradu upisali koliko su pedagoški fakulteti u Srbiji, ali opet je to nedovoljno za celu Srbiju", objašnjava dekan.
 
Dekan dodaje da se jedan broj diplomiranih učitelja zapošljava u Zavodu za unapređivanje znanja, Ministarstvu prosvete, školskim upravama, zbog čega ih nema dovoljno u školama.
 
"Neki od njih otvaraju vlastite školice za pomoć u učenju, zatim daju privatne časove prilikom pripreme za polaganje prijemnih ispita jer učitelji su osposobljeni u svim oblastima. Zaista je deficit učitelja i to će biti sve izraženije kako vreme ide dalje jer se interesovanje nije pojačalo", navodi dekan Mandić.
 
Deficit na nivou cele Srbije, najviše na jugu
 
Deficit nastavničkog kadra je manje-više isti na nivou cele Srbije. Možda se malo više oseća na jugu Srbije, kaže učiteljica Milanka Erić iz Čačka.
 
Izdvaja Despotovac i Kuršumliju koji su trenutno najugroženiji, pa tako jedan učitelj uči više razreda.
 
"S jedne strane, nema dovoljno ni dece, pa često škola sastavi dva-tri razreda u jedno odeljenje. Međutim, pošto nema ni učitelja, sada su oni učitelji koji su ostali da rade nadrljali jer imaju više razreda, samim tim više plana i programa i više administrativnih obaveza. Stoga ministarku ni ne treba da čudi što nema učitelja. Nedostaju i nastavnici za engleski jezik, za fiziku, informatiku, matematiku, pa se direktori škola dovijaju na razne načine da deca ne gube časove i onda po nekoliko puta pretumbaju raspored, stručne nastavnike menja nestručna zamena jer druge nema... Nažalost, ali tako rade jer nemaju izbora", objašnjava učiteljica.