Društvo

Nenadić o Radnoj grupi za izbore: Nadam se da ćemo imati materijala da se prvi zakoni u oktobru iznesu na raspravu

Foto: Boom93/Arhivska fotografija

Foto: Boom93/Arhivska fotografija

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, predsednik Radne grupe za unapređenje izbornih uslova, izjavio je u Danu uživo da je Radna grupa imala sastanak u julu, a nakon toga nije imala sastanke", kao i da, "ako ćemo nešto da menjamo, mora da se radi brzo". "I ako ćemo nešto da menjamo u tim uslovima mora da se radi očigledno jako brzo. Ja se nadam da ćemo uskoro imati materijala da se već prvi neki zakoni u oktobru iznesu na raspravu", kaže on.

Nedavno u susretu predsednice Skupštine Ane Brnabić sa ambasadorkom Norveške Kristin Melsom, Brnabić je napomenula da je skupština tokom leta vredno radila na pripremi implementacije preporuka ODIHR-a za unapređenje izbornog procesa i da je to rađeno zajedno sa organizacijama civilnog društva, piše N1.

Nenadić kaže da je „radna grupa kao takva imala sastanak u julu, a nakon toga nije imala sastanke“.

„Razlog je jednostavan, predstavnici stranaka na vlasti ni posle junskih izbora nisu dali nijedan konkretan svoj predlog kako da se unaprede izborni uslovi, predstavnici opozicije su tražili konkretne poteze vlasti kako bi videli da postoji volja da se nešto menja, a na stolu su ostali predlozi organizacija koje učestvuju“, kaže on.

Kaže da je ono što se zaista dešavalo, „na šta je verovatno i Brnabić mislila, to je da su njeni saradnici, ljudi iz skupštinske službe, uzeli neke od njihovih predloga, vezane za najhitnije promene zakona i na njima radili“.

„U saradnji pretpostavljam i sa drugim institucijama razmatrali šta bi tu moglo da se prihvati. Dok ne dobijemo konačne predloge, ne vidimo koliko su prihvatljivi i sa stanovišta onoga što mi mislimo i ODIHR preporuka, nema smisla zakazivati radnu grupu, jer ona bi trebalo da raspravlja i o nečemu što je vlast spremna da prihvati“, kaže Nenadić.

Osvrnuo se i na oblast koja se tiče funkcionerske kampanje, odnosno „šta sve treba da se ograniči i zabrani“.

„Još nisu predlozi po mom uverenju takvi da rešavaju ono što je sve u Srbiji problem. Očekujem narednih dana da će stići neka nova verzija tih predloga. Očekujem da bi moglo doći do predstavljanja novih ODIHR preporuka, bilo je najava da će i njihovi predstavnici doći ovde. Ako bi vlast želela da pokaže da ima pomaka, da ima suštinske želje, nije dovoljno samo raditi na izmenama zakona, treba učiniti i neke stvari praktične prirode“, kaže on.

Sigurno nije bio dobar signal, dodaje on, „da tokom junske kampanje nije bilo promene u nekom faktičkom načinu ponašanja“.

„Kad je reč o postupanju javnih funkcionera, opet je bilo mnogo slučajeva gde su sprovodili neke promotivne aktivnosti u vezi sa kampanjom. U praksi nije bilo tog napretka tokom poslednjih izbora, nije bilo napretka ni u jednoj stvari koja formalno gledano nije nadležnost ni vlade ni skupštine, već drugih tela, imate REM, pa opet nismo dobili, nisu se pojavili nakon kampanje ti potpuni izveštaji. Javno tužilaštvo i dalje nije objavilo šta je uradilo ni po onim krivičnim prijavama koje su podnete u vezi sa decembarskim izborima. Ustavni sud nema odgovor na ono pitanje koje je postavljeno oko zakonitosti celokupnog izbornog procesa. Agencija za sprečavanje korupcije, mnogo prijava smo poslali oko junskih izbora, opet vidimo veoma uzano tumačenje zakona da li su pojedini funkcioneri ili stranke povredile postojeća pravila“, kaže on.

Osvrnuo se i na izbor novih članova REM.

„Dolazimo u situaciju gde će opet skupština intervenisati možda nekim izmenama zakona, produženjem roka, nekakvim tumačenjima, ne znamo šta će se dešavati, čuo sam da se pominje što je REM podneo inicijativu Ustavnom sudu da se stopiraju izmene zakona, Ustavni sud ima mogućnost da privremeno stavi neke odredbe van snage, ne može skupština sama da tumači da ne treba raspisivati javni poziv, već mora da primenjuje zakon. TS je uputila prošle nedelje inicijativu da konačno Odbor za kulturu i informisanje sprovede ovu obavezu“, kaže on.

Mišljenja je da je „u Srbiji glavni problem i što najviše onemogućava rad medija na neki način koji bi bio takav da ispune ulogu u društvu okolnost da imamo mnoge javne funkcionere koji biraju kojim medijima će da daju izjave“.

„Da li će da se odazovu pozivu. Imamo komunikaciju od strane vlasti koja je potpuno jednosmerna, gde nemate mogućnost da postavite pitanje, da dobijete odgovor i da se razjasni šta su zaista bili potezi vlasti. Ni u jednom zakonu nije zapisano da se moraju davati intervjui i izjave medijima, imamo zabranu diskriminacije, ali je ona mrtvo slovo na papiru“, kaže on.

Kako kaže, „vreme, iako se čini da ga ima mnogo, u stvari brzo ističe“.

„I ako ćemo nešto da menjamo u tim uslovima mora da se radi očigledno jako brzo. Ja se nadam da ćemo uskoro imati materijala da se već prvi neki zakoni u oktobru iznesu na raspravu“, kaže on.