Moj grad

Krajnje je vreme za hitnu reakciju - 15. femicid u Srbiji ove godine

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Danas se dogodio još jedan femicid, kod Smederevske Palanke. Muškarac je ubo svoju partnerku, a nakon toga izvršio samoubistvo. Ovo je 15. femicid u Srbiji ove godine.

Nadležne institucije i dalje nisu uspostavile nijedan mehanizam za borbu protiv femicida.

Neki od ključnih problema je što se rodno zasnovano nasilje ne smanjuje. U Srbiji je u 2023. godini ubijeno 28 žena. Femicid je najdrastičniji ishod rodno zasnovanog nasilja, a rad na njegovom sprečavanju, izricanje delotvornih, srazmernih i odvraćajućih sankcija, propisano je Istanbulskom konvencijom. Podaci, koji ukazuju na razmere problema i upozoravaju da je krajnje vreme za hitnu reakciju, i dalje se prate iz medijskih objava zbog nedostatka zvanične evidencije slučajeva nasilja nad ženama, uključujući i femicid.

Nažalost, i dalje je uvreženo mišljenje da su porodični odnosi privatna sfera života a zaštita privatnosti važnija od zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žene. U pogledu prevencije, jedan od najvažnijih koraka je razgradnja stereotipa o rodnim ulogama koji održavaju nejednakosti između muškaraca i žena. To je prošle godine u svom izveštaju predstavila poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

"Nije uspostavljen Nacionalni kontrolni mehanizam za praćenje slučajeva femicida u Republici Srbiji, niti usvojen Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Tome doprinosi i nedovoljan broj mesta u sigurnim kućama. Pored toga je zastupljen i rodni jaz u zaradama za rad iste vrednosti i uočljivi rodno zasnovani stereotipi i podela rodnih uloga u javnom i privatnom domenu."

Žene se neretko neosnovano smatraju odgovornim za nisku stopu fertiliteta, nije operacionalizovana odredba iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti u pogledu zdravstvenog osiguranja po osnovu neplaćenog rada, između ostalog zastupljen je diskriminatoran govor, seksističke, mizogine izjave prisutne u javnom govoru, na društvenim mrežama, različitim platformama, stoji u izveštaju.

U Srbiji trenutno funkcioniše svega 13 prihvatilišta za žrtve nasilja u porodici i jedno prihvatilište za žrtve trgovine ljudima.  Ukupni smeštajni kapaciteti su 190 mesta, što je 74% ispod standarda koji preporučuje Savet Evrope, prema kojem je za zemlju veličine Srbije neophodno obezbediti ukupno 719 mesta. Evidentirano je da 70% sigurnih kuća nema prisutno obezbeđenje u kontinuitetu, 64,3% sigurnih kuća nema obezbeđen pristup za žene sa invaliditetom, a nijedna nema tehnička sredstva za komunikaciju sa osobama sa senzornim invaliditetom. Neophodno je uvećanje smeštajnih kapaciteta, unapređenje bezbednosti žena i obezbeđivanje jednakog pristupa sigurnim kućama za žene iz izbegličke i migrantske populacije, LGBTI+, pripadnicama romske populacije.