Politika

Zašto izbori trenutno nisu rešenje

Foto: Boom93/M. Veljković

Foto: Boom93/M. Veljković

Nakon ostavke premijera Srbije Miloša Vučevića, priča o izborima se ponovo vraća u fokus koji povlači i pitanje - da li je ovo pravi trenutak da se izbori održe?

U trenutnoj političkoj situaciji u Srbiji, ideja da se održavaju novi izbori bez ozbiljnih promena u izbornim uslovima čini se kao nerealno rešenje za postizanje pravičnih i demokratskih izbora.

Dokaze možemo potražiti u ključnim tačakama koje ukazuju na to da izbori u trenutnim uslovima ne bi bili održani u poštenom okruženju, te da bi samo dodatno pogoršali postojeću političku situaciju.

Bivša rektorka Univerziteta u Beogradu prof. dr Ivanka Popović jasno je ukazala na to da je razgovor o izborima u Srbiji, bez ozbiljnog pomaka u izbornim uslovima, „vređanje inteligencije javnosti“.

“Pa kako možemo uopšte da razgovaramo o izborima ako se vrlo malo pomerilo oko promene izbornih uslova? Znači i to je jedno po meni vređanje inteligencije javnosti kada ti stalno vrtiš iste stvari, nudiš ista rešenja. Znači mi nemamo više vremena da prihvatamo takva rešenja, što znači da mislim da taj naš zajednički napor svih onih koji žele da se angažuju mora biti dugotrajan i da, nažalost, moramo da se spremimo da to neće tako brzo da se desi“, navela je Popovićeva.

Svesna da takva izjava ne zvuči optimistično, ona ističe da optimizam potražimo u onome što su nam studenti dali, te da je „to jedan amanet koji ne smemo da prokockamo“.

Studenti već skoro tri meseca neumorno izlaze na ulice sa istim zahtevima, a sve sa željom da vrate pravdu i demokratičnost na sto.

Vratimo se na kratko decembarske izbore 2023. godine, koji su bili obeleženi optužbama za organizovana preseljenja glasača i neregularnostima. Tada je usledio i niz protesta i apela građana i opozicije, a izborni uslovi u Srbiji ostali su suštinski nepromenjeni.

Tada je oformljena i Radna grupa za unapređenje izbornih uslova, koja je osnovana sa ciljem da se primene preporuke ODIHR-a (OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava), ali nije imala prevelikog udela.

Sastav Radne grupe čine po dva predstavnika poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini, političke stranke nacionalnih manjina koje nemaju poslaničku grupu u Narodnoj skupštini, te organizacije civilnog društva, udruženje CRTA, Centar za slobodne izbore i demokratiju i Transparentnost Srbija.

„Uprkos nominalnom opredeljenju vlasti, iskazanom pre svega pred očima međunarodne zajednice, da se posveti primeni preporuka ODIHR i stvaranju uslova za izbore koji bi istinski mogli da reflektuju volju građana, konkretnih pomaka nema ni na jednom planu“, rekao je Raša Nedeljkov, programski direktor CRTE.

Kako je dodao, pitanje revizije biračkog spiska je i dalje na dugom štapu.

„Mediji su i dalje više posvećeni agitaciji za vlast nego objektivnom informisanju javnosti, građani i dalje trpe političke pritiske, institucije inercijom omogućavaju da vinovnici izborne korupcije i počinioci krivičnih dela u vezi s izborima budu zaštićeni nekažnjivošću. Takvi problemi ne mogu da se reše u mesec ili dva uoči izbora“, istakao je on.

Podsetimo i na to da je u ponedeljak Zeleno-levi front saopštio da neće dalje učestovati u toj Radnoj grupi „zato što očigledno ne postoji volja režima da se sprovede revizija biračkog spiska i unaprede izborni uslovi“.

„Revizija biračkog spiska predstavlja apsolutni prioritet u popravljanju izbornih uslova, i mi nećemo učestvovati u diskusiji o bilo kom drugom pitanju u vezi izbornim zakonodavstvom, pre nego što se ovo pitanje ne reši. Ne želimo da dozvolimo Srpskoj naprednoj stranci da eventualne kozmetičke izmene prikaže kao napredak u ovom procesu“, rekli su iz ZLF-a.

Podsetimo na još jednu stvar – Srbija još od početka novembra nema Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

Članovima Saveta REM-a je mandat istekao 4. novembra, a Odbor za kulturu i informisanje raspisao je javni poziv za izbor novih članova gotovo četiri meseca po isteku zakonskog roka.

Nezavisni kandidati za članstvo u Savetu REM su 28. januara odlučili da povuku svoje kandidature – tačnije Saša Mirković, Dubravka Valić Nedeljković, Željko Hubač, Aleksandra Krstić, Rodoljub Šabić, Dušan Aleksić povukli su kandidaturu. Takođe i Kandidat nacionalnih saveta nacionalnih manjina, odnosno Bošnjačkog nacionalnog vijeća Muhedin Fijuljanin dostavio je odluku o povlačenju potpisane izjave o prihvatanju kandidature. “Povlačenje izjave je posledica nesakcionisanog kršenja Zakona o elektronskim medijima, nezakonitim prihvatanjem predloga predlagača i kandidata koji ne ispunjavaju uslove predviđene zakonom i pratećom diskriminacijom kandidata”, naveo je Fijuljanin.

REM, po zakonu, sprovodi nadzor nad programima pružalaca medijskih usluga tokom kampanja za izbore.