Muzika
Kultni pankeri Black Flag stižu u Srbiju
![FOTO: Youtube screenshot](https://boom93.rs/image/cache/extra-large/files/images/2025-02-06-20-55-37-hate5six-black-flag-august-04-2024-tihc-2024-youtube.png?crop=true)
FOTO: Youtube screenshot
Jedan od onih bendova koje morate videti bar jednom u životu, Black Flag, konačno stiže u Srbiju!
Predvođeni legendarnim Gregom Ginnom, premijerno će se predstaviti beogradskoj publici u utorak, 12. avgusta, u novoj Zappa Barki. Early bird ulaznice po ceni od 3500 dinara za koncert jednog od najuticajnijih bendova u svetu alternativne muzike moći će se od sutra, 7.2., od 12 sati putem Gigstix-a, a uskoro će biti dostupne i u Katakombe baru (Knez Miletina 45). Pretprodajna cena biće 3900 dinara, a na dan koncerta, ako ih ostane, koštaće 4300 dinara.
Black Flag je američki hardcore punk bend osnovan 1976. godine u Hermosa Biču, Kalifornija. U početku su nastupali pod imenom Panic, a osnovali su ih gitarista, glavni tekstopisac i jedini stalni član Greg Ginn, te pevač Keith Morris. Smatraju se jednim od prvih hardcore punk bendova i pionirima post-hardcore žanra. Nakon raspada 1986. godine, Black Flag su se ponovo okupili 2003. i 2013., a od 2019. godine su neprekidno aktivni.
Zvuk Black Flaga kombinovao je sirovu jednostavnost Ramonesa sa atonalnim gitarskim solažama nalik stilu Džonija Tandersa iz New York Dollsa, dok su kasnijim radom uveli česte promene tempa i eksperimentalnije pristupe. Većinu tekstova pisao je Ginn, a kao i mnogi punk bendovi kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih, Black Flag su u svojim pesmama izražavali antiautoritarne i nekonformističke stavove. Njihove teme često su se bavile društvenom izolacijom, neurozom, siromaštvom i paranojom, a s dolaskom Henrija Rolinsa kao glavnog pevača 1981. godine, tekstovi su postali još mračniji i introspektivniji. Većina njihove muzike objavljena je pod etiketom SST Records, nezavisne izdavačke kuće koju je osnovao Ginn. Njihov debitantski album, Damaged (1981), smatra se jednim od najvažnijih punk albuma svih vremena.
Tokom 1980-ih, zvuk i reputacija Black Flaga nastavili su da se razvijaju. Osim što su bili ključni u oblikovanju hardcore punka, bili su i pioniri West Coast punk rocka, a njihov uticaj snažno je oblikovao punk subkulturu u Sjedinjenim Državama i šire. Bend je među prvima u punk rocku inkorporirao elemente heavy metala, free jazza i savremene klasične muzike, naročito u Ginnovim gitarskim deonicama. Za razliku od mnogih svojih savremenika, koji su se držali brzog, sirovog zvuka sa tri akorda, Black Flag su eksperimentisali sa sporijim, dužim i kompleksnijim pesmama, često uključujući instrumentalne deonice u svoje albume i nastupe.
Black Flag uživaju kultni status unutar punk zajednice, ponajviše zahvaljujući svojoj beskompromisnoj DIY etici i estetici. Često ih se smatra pionirima nezavisnih diskografskih kuća, čiji su primer sledili mnogi kasniji bendovi. Bend je bio poznat po napornim turnejama, često svirajući preko 300 koncerata godišnje, što im je pomoglo u izgradnji predane baze fanova. Njihovi nastupi bili su intenzivni i ponekad haotični, što je često dovodilo do sukoba sa policijom i zabrana nastupa. Publika je bila poznata po divljoj energiji, a koncerti su neretko završavali tučama i uništenjem opreme.
Ikonični logo benda, koji prikazuje četiri crna pravougaonika nalik stilizovanoj crnoj zastavi, dizajnirao je Ginnov brat, umetnik Raymond Pettibon. Logo je postao simbol pobune i jedan od najprepoznatljivijih vizuelnih simbola u punk kulturi.
Bez obzira na promene i kontroverze, Black Flag je ostavio neizbrisiv trag na hardcore punk i alternativnu muziku. Njihova DIY filozofija, beskompromisna energija i inovativan pristup inspirisali su brojne bendove i muzičare širom sveta, od Nirvane i Red Hot Chili Peppersa do Metallice i Fugazija. Danas se Black Flag smatra jednim od najuticajnijih punk bendova svih vremena.
Članovi benda danas su: Greg Ginn (gitara, bas, prateći vokal), Mike Vallely (glavni vokal),Charles Wiley (bubnjevi) i Matt Baxter (bas).
Dan kasnije, Hangtime organizuje njihov koncert i u Zagrebu, tačnije u Tvornici kulture.