Društvo

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Sretenje Gospodnje

Foto: Boom93/MMV

Foto: Boom93/MMV

Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obeležen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Slavi se i kao krsna slava.

Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Po gregorijanskom kalendaru proslavlja se 2. februara, dok crkve koje se pridržavaju julijanskog kalendara, među kojima i Srpska pravoslavna crkva, proslavljaju 15. februara po gregorijanskom kalendaru (što je 2. februar po julijanskom kalendaru).

Sretenje se slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. Dan državnosti obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.

Narodno verovanje
Tako postoji verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.

Sličan običaj je postojao i drugde u Evropi, u nemačkim zemljama je uključivao jazavca. Od nemačkih doseljenika u Pensilvaniji potiče Dan mrmota u varoši Panksatoni. samo što je datum 2. februar, što je Sretenje po novom kalendaru, a životinja je mrmot.

Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale sveće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.