Društvo
CINS o akušerskom nasilju: 97 odsto žena nikome nije prijavilo šta im se desilo na porođaju
ilustracija/pixabay
Prema prijavama žena koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) u svojoj priči o akušerskom nasilju, najviše prijava se odnosi na loše iskustvo u porodilištima u Beogradu (600), Novom Sadu (158), i Nišu (85).
Kako CINS navodi u priči pod naslovom „Priče iz porodilišta: Žene koje su prekinule zavet ćutanja“, pored ovih velikih gradova prijave na nehuman tretman u porodilištima stižu iz cele Srbije.
Skoro 97 odsto žena koje su se javile CINS-u nikome nisu prijavile ono što im se desilo tokom porođaja.
„To što ne znaju kome i kako da prijave, želja da samo odu kući i budu sa bebom, kao i nepoverenje u institucije, najčešći su razlozi zbog kojih žene nisu prijavljivale akušersko nasilje, pokazuju iskustva žena koje su nam se javile“, navodi CINS u tekstu.
Pored toga, žene su kao razloge navodile i traumu, strah, to što su smatrale da je ono što im se desilo normalno ili da ne mogu da dokažu.
Ginekolog i akušer Vladimir Vajs rekao je za CINS da nije način rada ili određena medicinska procedura akušersko nasilje, nego da je to čitav sled događaja.
„Neadekvatna komunikacija, nedovoljno vremena, veliki broj porođaja, velika koncentracija porođaja u pojedinim porodilištima. Vi faktički onda bivate u jednoj situaciji da ne možete da se nosite prema pacijentu kao prema individui, nego kao prema broju – što je porazno“, izjavio je Vajs.
Maja Milosavljević, psihijatrica u Institutu za mentalno zdravlje, objasnila je da akušersko nasilje može da dovede do postporođajne depresije.
„Nakon verbalnog nasilja češće idu neki, po intenzitetu, blaži oblici depresije. Kod fizičkog ili seksualnog nasilja, naravno, to budu teži, umereno teški do teški oblici depresije“, objasnila je Milosavljević.
Celu CINS-ovu priču i svedočenja žena koje su preživele akušersko nasilje možete pročitati na njihovom portalu.